Nova Kvizorama (456) – broj 1760

Čitati između redaka možete, ali rješavati zagonetke na taj način uopće ne možete. Stoga, prionite k poslu i latite se odgonetanja zagonetaka u novome broju Kvizorame!

Aforizam

Sve više toga u životu nema logike, ali ima smisla!

(Želimir Kušić, Stipan Medo, Robert Smolec, Dražen Jergović, Antun Cvitković, Luka Jelavić i Zvonimir Bach, Kvizorama broj 1760, 17. I. 2026., str. 1, 3, 12, 16, 19 i 41)

K-rebusi

 

(Robert Pauletić, Kviskoteka broj 1601, 16. I. 2026., str. 4 i 24)

Na današnji dan (1756)

 

(Radislav Marinković, Somborske ukrštenice broj 3, lipnja 1991., str. 3)

Zagonetka

Korijen joj je k'o vreteno

u zemlju zabodeno.

To povrće mnogi slave

i nos snješku

od njega prave!

Vladimir Halovanić

(Edgar Blažičević, Feniks broj 15, 6. VII. 1995.)

Prstenasta

 

(Valter Kvalić, Super Feniks broj 122, 22. I. 2025., str. 25)

Iz budućega Leksikona zagonetača (188)

 

18. siječnja

ANGJELINOVIĆ, Berislav (Makarska, 18. I. 1897 – Split, 29. IV. 1978). Pravnik, publicist i pjesnik. Kao učenik objavio je prvu zagonetku, ispuštaljku, u broju 17 Pobratima od 15. V. 1910. godine. Desetak zagonetaka, ispuštaljki, rodovki, jednačica i dr., objavio je u Krijesu (1910-11) i Pobratimu (1910-11). Bio je član tadašnjeg društva Peroslav iz Splita. Kasnije se javio kao član društva Primorci.

oOo

BLAŽIČEVIĆ, Edgar (Rijeka, 28. I. 1925 – Zagreb, 18. I. 2000). Dipl. ekonomist. Prvi zagonetački uradak objavio je u zagrebačkoj Križaljci 1941. godine. Sastavljao je razne križaljke, ispunjaljke, opetovne likove, stihovne i sitne zagonetke i objavljivao ih u listovima Čvor (1970-72), Čvor Križaljka (1980, 1983 i 1985-94), Čvor Razbibriga (1972-82), Džokerova ZG revija (1994), Feniks (1994-99), Izazov (Ri, 1994-95), Križaljka (1941), Kviz Ljeto (1989), Kvizorama (1992-97), Predah (Bj, 1974-77), Večernji list (1993-94), Vjesnikov kviz (1983 i 1989-92), Zagonetač (1988) i ZEZ zabavnik (1984-85). Osmislio je nekoliko novih zagonetaka među kojima su najvažniji fenička križaljka (1974), obrtajna kliješta (1978), dvosmjerna kliješta, a za  ispuštajnu spajaljku (Kvizorama 1993) dobio je Diplomu Nikola Faller (1994), a Plaketu Nikola Faller dobio je 1996. za ispuštajni rebus (Kvizorama Ljeto '95, 1995). Posebno je istraživao rebuse pa je objavio članak Prilog teoriji rebusa u četvrtoj knjižici Čvorove biblioteke Zagonetačka teorija i praksa (1980). Bio je član Enigmatskog udruženja Bjelovar od 10. I. 1970. godine i sudjelovao je u radu tijela društva. Nazočio je na nekoliko Susreta zagonetača i odgonetača Jugoslavije i Susreta odgonetača i zagonetača Hrvatske (1984. i 1985). Kao potpise koristio je i Barba s Krka, Bela Živčić i BLED.

oOo

HALOVANIĆ, Vladimir (Ilok, 18. I. 1951). Književnik, likovni umjetnik i pedagog. Zagonetke u stihovima objavio je u listovima Kvizorama (2006 i 2025), Prvi izbor (2001) i Smib. Poznatiji je kao autor zagonetaka objavljenih u četiri zbirke: Smicalice pitalice (1995), Zagonetke brzopletke (1997), Zagonetke nedosjetke (2001) i Zagonetke (2024).

oOo

MARINKOVIĆ, Radislav (Sremski Mihaljevci, 6. II. 1931 – Sombor, 18. I. 1993). Dipl. geograf i pedagog. Kao učenik 1944. godine složio je svoj prvi časopis sa zagonetkama otisnut pisaćim strojem u osam primjeraka pod imenom Zagonetka. Prvu zagonetku objavljuje u beogradskoj Razonodi 1945. godine. Objavljeno mu je više od pet tisuća zagonetaka, najviše križaljaka, ispunjaljki, kriptograma, kombiniranih i sitnih zagonetaka u listovima BEČ Iks (1951), Enigma (1951- 55), Dnevnik (Ns), Džepni Džoker (1985), Ilustrovani sport, Nove somborske ukrštenice (1991), Panorama (Ns), Problem (Sa, 1952-53), Problem (Zg, 1946-47), Razonoda (Bg, 1945-46), Somborske ukrštenice (So, 1991), Sportski zabavnik (1952), Spektar (So, 1991), Vjesnikov kviz (1977 i 1989), Zagonetač (Bj, 1988) i Zagonetka (Os, 1954). Uređivao je listove Spektar (Svet prave enigmatike – križaljke, testovi, anagrami, rebusi) i Somborske ukrštenice, te rubrike sa zagonetkama u Dnevniku, Ilustrovanom sportu, Panorami i Sportskom zabavniku. Po njemu je nazvana sastavljajna slogovna križaljka – marinkovićevka (Enigma br. 119, 1954). Začetnik je moderne historiografije u srpskoj enigmatici, objavljujući brojne članke iz povijesti i teorije zagonetaka. Objavio je knjižicu Đorđe Natošević i školske zagonetke (1988) i uredio zbornik radova s I. enigmatske kolonije u Somboru Anagram i kako ga kazati (1989). Bio je član Zagonetačkog društva Čvor iz Bjelovara od 25. IV. 1988. godine te osnivač i predsjednik Enigmatskog društva Dr. Đorđe Natošević od 17. IX. 1988. godine. Od 1991. godine bio je tajnik Enigmatskog saveza Srbije. U Somboru je 1988. godine pokrenuo Enigmatsku koloniju (1988) čiji je organizator bio do smrti. Ustanovio je nagradu Natošević za doprinos istraživačkoj enigmatici. Sudionik je završnice Prvenstva Jugoslavije u kvizovci u Bihaću (1990). Za potpisivanje zagonetaka koristio je pseudonime Bata, Marinorad, Oziris, Rade-Mar, Rademar i Radus.

oOo

PUTNIKOVIĆ, Ljubodrag (Kolari / Smederevo, 18. I. 1929 – Beograd, 25. II. 1990). Vojna osoba. Prvu križaljku objavio je u beogradskoj Enigmi 1940. godine. Sastavio je više od tisuću zagonetaka, najviše križaljaka, ispunjaljki, jednadžbi, premetaljaka i drugih sitnih zagonetaka u listovima Enigma (1962-75), Eureka, Jedinstvo (Pr), Mala ukrštenica  (1972, 1976 i 1980), Narodna armija, Novosti Enigma (1984-88), Novosti 8, Politika Ekspres, Politika Mozaik (1979-80) i Razonoda miliona. Bio je član Enigmatskog kluba Beograd od 1963. godine. Za potpise nekih zagonetaka koristio je pseudonime Ljuba i Putnik.

Stjepan Horvat

Zlatkine premetajne čarolije (405)

 

Čarobna četvorina 7 x 7

SPREMAČ

PČELARI

REDENIK

ELEGIJA

MANISAV

ARIJANA

ČIKAVAC

(Zlatka Bjelovučić, Čvor Križaljka broj 340, 1984.)

Lukin premetajni nadnevnik (287)

 

LuPa

Enigmatski kalendarij (2722)

18. I. 1830. – Umro je u Novome Sadu srp. prevoditelj, putopisac i novinar GEORGIJE MAGARAŠEVIĆ, pokretač i urednik Letopisa Matice srpske u kojemu su objavljivane i zagonetke

18. I. 1879. – U Vučitrnu na Kosovu rođen je srp. filolog i povjesnik GLIGORIJE ELEZOVIĆ GLIŠA, koji je pisao o narodnim zagonetkama                                  

18. I. 1887. – Rodio se u Trstu slov. pjesnik, prevoditelj i zagonetač IVAN MATELIČ

18. I. 1897. – Rođen je u Makarskoj hrv. pjesnik, publicist i zagonetač BERISLAV ANGJELINOVIĆ

18. I. 1904. – Rođen je u Osijeku hrv. zagonetač VINKO OGRIZEK

18. I. 1929. – U Kolarima kod Smedereva rođen je srb. zagonetač LJUBODRAG PUTNIKOVIĆ

18. I. 1940. – Rođen je u Pančevu srp.-bh. zagonetač BRANKO DIKIĆ

18. I. 1941. – U Beogradu je izašao 1. broj Revije rebusa

18. I. 1949. – Rođena je u Beogradu srb. enigmatska urednica GORDANA VORKAPIĆ

18. I. 1951. – Rođen je u Iloku hrv. slikar, književnik i zagonetač VLADIMIR HALOVANIĆ

18. I. 1957. – Rodio se u Gnjilanu kos. zagonetač YMER AHMET MUSTAFA

18. I. 1975. – Umro je u Zagrebu hrv. zagonetač JURAJ STAHULJAK

18. I. 1993. – Umro je u Somboru srp. zagonetač, urednik, publicist i aktivist RADISLAV MARINKOVIĆ

18. I. 1994. – Izašao je 100. broj bjelovarske Osmosmjerke

18. I. 2001. – Od broja 79 riječki Skandi Feniks postao tjednikom – Umro je u Zagrebu  hrv. zagonetač EDGAR BLAŽIČEVIĆ

18. I. 2010. – Umro je u Kikindi hrv. zagonetač MILAN PUŠKAR

Nova Kviskoteka (360) – broj 1601

Dok monopolističko-globalistička banda lopova suludim nametima i još glupljim odlukama nastoji uništiti sve što nije digitalizirano, a boljitka nema ni na vidiku, otpor im pružaju samo oni koji se ne daju. Među njima je i „Sfinga Art“ pa vam na svu sreću mogu predstaviti novi broj Kviskoteke.

Novim Kutlama nasuprot – Kviskoteka!

(Robert Pauletić, Ibro Memić, Marko Mihaljević, Mato Glibo i Maksim Antić, Kviskoteka broj 1601, 16. I. 2026., str. 1, 11, 12, 45 i 48)

Perina rebusologija (88)

 

(Pero Galogaža, Vjesnikov kviz broj 628, 19. II. 1992., str. 35)