I. ESC - Hrvatima srebro i bronca

Slovaci su od 7. do 9. svibnja u Bratislavi ugostili sudokaše na prvom Europskom sudoku prvenstvu (ESC ‘26). Od 19 prijavljenih država Hrvatska, Češka i domaćin Slovačka nastupili su s po 5 tročlanih ekipa. Natjecalo se 50 timova iz 16 europskih zemalja, od čega 28 A i B ekipa u službenoj konkurenciji. U pojedinačnoj konkurenciji sudjelovala su 154 sudokaša, od čega njih 92 u službenoj konkurenciji. Na skupu je izvan konkurencije sudjelovala i prvakinja svijeta Kineskinja Tantan Dai, koja je imala drugi rezultat, iza prvaka Europe Tiita Vunka iz Estonije.

Hrvatska je na ESC ‘26 imala 19 sudionika, od kojih je bilo 16 natjecatelja. Izbornik sudoku reprezentacije Siniša Hrga timove je sastavio generacijski i prema redosljednici sudokaša, koja obuhvaća rezultate u protekle 3 godine, a timovi u službenoj konkurenciji su nastupili u sastavu:

A- tim: Tina Bratim, Fabjan Markovinović i Iva Rabar (J)

B-tim: Lovro Đerek (J), David Ian Lučić (J) i Marin Puljiz (J)

U službenoj konkurenciji A-tim je zauzeo 17., a B-tim 20. mjesto. Pojedinačni plasmani su:

27. Tina Bratim, 43. Fabjan Markovinović, 47. Iva Rabar, 52. Marin Puljiz, 57. David Ian Lučić i 58. Lovro Đerek. U kategoriji novaka na međunarodnoj smotri sudokaša Marin Puljiz je bio peti, a David Ian Lučić sedmi. U kategoriji iznad 50 među 26 sudokaša Sanda Reić Tomaš se plasirala na 16., a Petar Štambuk na 18. mjesto. U kategoriji U18 nastupilo je osmero školaraca, a najbolji je bio Can Erturan iz Turske, dok je Puljanka Iva Rabar osvojila srebrno, a Zagrepčanin Marin Puljiz brončano odličje.

Nastup na ESC ‘26 za dvoje najboljih sudokaša Tinu Bratim i Fabjana Markovinovića omogućio je sponzor, a za juniore Ivu Rabar i Marina Puljiza, te kadete Anu Markoljević i Emu Bosnić sredstva su osigurana iz Projekta Sudoku ‘25. U njihovoj pratnji, u izočnosti izbornika Siniše Hrge, su bili Petar Štambuk i Luka Pavičić, te predsjednica HZS-a Sanda Reić Tomaš. Ostali sudokaši, među kojima i juniori Iva Vrđuka, Lovro Đerek i David Ian Lučić, su u Bratislavi nastupili o svom trošku.

Luka Pavičić

Vesnik 90

Devedeseti broj Vesnika u cijelosti je posvećen srebrenoj obljetnici postojanja i djelovanja enigmatskoga kluba „Nova zagonetka“ utemeljenoga 29. rujna 2001. u Beogradu. U njegovu dodatku su GEN broj 35 i Sremuš broj 30. Novozagonetkašima upućujem iskrene čestitke u ime svih pratitelja bloga DUE i u svoje osobno ime.

Svijet kriptograma (207)

 

PANDORA

SOFIJA

RENATA

FAUSTA

SAMIRA

PAMELA

(Tihomir Podkonjak, Feniks broj 47, 26. IX. 1996., str. 57)

Lukin premetajni nadnevnik (400)

 

LuPa

K-rebusi

 

(Robert Pauletić, Kviskoteka broj 1617, 8. V. 2026., str. 20 i 24)

Na današnji dan (1872)

 

(Slavko Peleh, Čvor broj 1, 8. IX. 1968., str. 13)

(Skandi Čvor broj 500, 11. V. 1987.)

Anagram tjedna

LAJE VAM DAN I TRI NOĆI!

(Ivo Medved, Kviskoteka broj 1200, 11. V. 2018.)

Stihovi Roberta S.

 

(Robert Smolec, Kvizorama broj 1776, 9. V. 2026., str. 14)

Iz budućega Leksikona zagonetača (301)

 

11. svibnja

JURIĆ, Frida (Sarajevo, 11. V. 1920 – Sarajevo, 5. XI. 2011.). Prvi zagonetački rad, križaljku, objavila je u broju 273 bjelovarske Čvor Razbibrige od 11. XII. 1976. godine. U istom listu objavljeno joj je desetak križaljaka (1976-77, 1980, 1982). Bila je članica Enigmatskog udruženja Čvor od 29. XII. 1976. godine.

oOo

KRUPIĆ, Elvedin (Sanski Most, 11. V. 1965). Dipl. inž. arhitekture. Prvi zagonetački rad, križaljku, objavio je kao student u bjelovarskom Mini Čvoru 1984. godine. Još nekoliko križaljaka objavio je u Mini Čvoru (1984, 1987), Orbisu i Zvorničkim enigmatskim novinama.

oOo

PELEH, Slavko (Okučani, 20. VIII. 1937 – Zagreb, 11. V. 2020).  Dr. sc. filologije, dipl. ekonomist, novinar, publicist, prevoditelj i urednik. U čarobni svijet zagonetaka upisao se objavom prve križaljke u broju 80 osječkog Rebusa od 15. V. 1961. godine. Zagonetke mu se mogu naći na stranicama listova Čvor (1968-72), Čvor Križaljka (1970-71, 1978, 1981), Čvor Razbibriga (1972-76, 1978-1980, 1982), Čvor specijal (1969), Densi kraljica gusara (1970), Džepna križaljka (1965), Enigma (1962), Kvizorama (2008), Mali vjesnik (1978), Mini Čvor (1969-74), Predah (1974-75), Razonoda miliona, Rebus (Os, 1961-64), Studio, Vikend i Vjesnikov kviz (1976-77, 1989, 1991). Uređivao je Mini Čvor prvih pet godina izlaženja i bio stalni član uredničkog tima Zagonetačkog društva Čvor iz Bjelovara. Dao je niz noviteta kao što su polumozaična križaljka, pravopisna križaljka, povezane četvorine, a kronogramna križaljka, objavljena u broju 91 Čvor Razbibrige od 3. VI. 1972. godine, nazvana je pelehovka. Bio je član Enigmatskog udruženja Bjelovar, kasnije Enigmatskog udruženja Čvor ili Zagonetačkog društva Čvor iz Bjelovara od 8.  X. 1968. godine. Njegov rad u Društvu uz punu podršku Stjepana Horvata, dovest će do toga da će Bjelovar biti proglašen enigmopolisom. U društvo je obnašao niz dužnosti, bio je predsjednik (1973-74), član izvršnog odbora i drugih izvršnih tijela. Bio je prvi predsjednik Zagonetačkog saveza Hrvatske (1983-85) i tajnik Zagonetačkog saveza Jugoslavije (1985-87). Inicijator je brojnih natjecanja odgonetača i autora zagonetaka, a pokrenuo je i sustav kategorizacije koju je do osnivanja Zagonetačkog saveza Jugoslavije obavljao ZD Čvor. Naslov zagonetačkog velemajstora dobio je 24. II. 1974. godine. Sudjelovao je na gotovo svim Susretima zagonetača i odgonetača Jugoslavije, Susretu odgonetača i zagonetača Hrvatske (1984, 1987, 1992-93, 1999, 2018), Enigmatskom vlaku, Izletima u nepoznato i Međunarodnom susretu urednika enigmatskih listova Enigmapress, te brojnim pojedinačnim druženjima zagonetača u Italiji, Mađarskoj, Poljskoj i SAD. Najveći doprinos dao je na istraživanju zagonetaka u starim listovima, počecima križaljke u Hrvatskoj, bibliografiranju knjiga, časopisa i članaka o zagonetaštvu, izradi novog nazivlja za brojne zagonetke i dr. Napisao je više stotina članaka o zagonetkama, listovima u kojima su tiskane, o autorima, društvima, klubovima, natjecanjima i sl. Tiskano mu je dvanaest knjiga sa zagonetačkom tematikom: Kako sastaviti dobru križaljku (1970), Počeci križaljkotvorstva u Hrvatskoj (1971), Zagonetke Ivana Gorana Kovačića (1974), Bibliografija enigmatike (1978), Rebusi u Slavena (1979), Kamo ide naš suvremeni rebus (1980), Bibliografija Sfinge Rebusa (1929-1941) (1982), Izabrane zagonetke Karla Barbalića (2001), Sto pedeset godina Kalevale u Hrvata (1854-2004) (2005), Kalevala – finski nacionalni ep (2006), Književni rad na zagonetkama u ilirsko doba (1835-1850) (2021) i Književni rad na zagonetkama u postilirsko doba (1850-1865) (2023). Za svoj zagonetački rad primio je niz priznanja i zahvala, a valja istaći da je dobio Špicerovu zagonetačku nagradu (1977), međunarodnu nagradu Zlatno Pero od Enigmapressa (1981), nagradu MEN Bibliograf (1982) i Zlatnu plaketu Čvora povodom pedesete obljetnice postojanja društva (2018). Doktor filologije postao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1987. godine s temom Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba (1835-1865). Za potpisivanje zagonetaka i zagonetačkih tekstova koristio je šifre i pseudonime C-g, Charles Attene, Cruciverbolog, Edi, Edi P., Edip Anas, Edi Panas, E. Panas, n/edi/n, n-Edi-n, Panas, Slavko, Slavo Hlepek i S. P.

oOo

RAIČEVIĆ, Marina (Pirot, 11. V. 1968). Nastavnica engleskoga jezika. Prva objavljena zagonetka bila joj je obosmjerka (palindromna rečenica) u broju 2.429 beogradske Novosti Enigme od 1. VI. 2018. godine. Objavila je sedamdesetak zagonetaka, premetaljki, palindromnih rečenica i drugih stihovnih zagonetaka, u listovima Kvizorama (2021), Novosti Enigma (2018-22), elektroničkom časopisu Vuk (Bor) i blogu Enigmatika – tupljenje i oštrenje (2017-21). Koautorica je, zajedno s Krstom Ivanovom i Radomirom Matićem, knjige Enigmatski bukvar (2021). Članica je Enigmatskog kluba Bor (2015-22). Na Susretu enigmata Srbije (2015) dobila je prvu nagradu u kategoriji stihovnih zagonetki. Animirala je učenike na prigodnim zagonetačkim natjecanjima na školi Vuk Karadžić u Boru i provela radionicu s enigmatskim zadacima na engleskom jeziku u Narodnoj biblioteci u Boru (2017-18).

Stjepan Horvat

To sam sastavio ja (495)

 

(Vjesnikov kviz broj 478, 5. IV. 1989.)

(50 skandi broj 816, 4. V. 2026., str. 30)

Enigmatski kalendarij (2833)

11. V. 1918. – Rođen je u Zagrebu hrv. zagonetač BOGDAN STOJŠIĆ

11. V. 1920. – Rodila se u Sarajevu bh. zagonetačica FRIDA JURIĆ

11. V. 1956. – U Zvorniku se rodio bh.-mak. zagonetač SLOBODAN JOVANOVIĆ – Rođen je hrv. zagonetač ANTUN MATEK

11. V. 1965. – Rođen je u Sanskome Mostu bh.-am. arhitekt i zagonetač ELVEDIN KRUPIĆ

11. V. 1968. – Rođena je u Pirotu srb. aforistica i zagonetačica MARINA RAIČEVIĆ

11. V. 1977. – Zdenko Ćavar autorom je svih sastavaka u Čvor Križaljci broj 166

11. V. 1987. – Izašao je u Bjelovaru 500. broj Skandi Čvora u kojemu nije bilo  poleđine

11. V. 2018. – Izašao je u Zagrebu 1200. broj Kviskoteke            

11. V. 2020. - Preminuo je u Zagrebu hrv. novinar, urednik i zagonetač dr. sc. SLAVKO PELEH

11.-12. V. 1991. – U Ostrošcu na Uni održan je veliki kvizovkaški turnir „Sedra '91.“

11.-12. V. 2011. – XXVII. Enigmatski vlak vozio je relacijom Zagreb – Čakovec