Radovi Radoje Racanovića s dopisnoga PAZAH-a
Donji rogalj 7 x 9 (podjela 20. do 23. mjesta)
Križaljka (podjela 36. i 37. mjesta)
KOPIOSTO – finska organizacija za zaštitu autorskih
prava
HANAFORD – bivši nuklearni rezervat u SAD, osnovan
1943, godine. Tu je proizveden plutonij korišten u prvoj atomskoj bombi
ERNAR – ime kazaškoga redatelja Nurgalijeva
IDEA – naslov petog albuma sastava Bee Gees
PRVI MART – pjesma Karoline Gočeve s petog albuma Vo zaborav iz 2005.
GIPSAONA – HJP
ARENOLI – vrsta organskih spojeva, fenoli s jednom
hidroksilnom (- OH) skupinom
BIELCZA – gradić na jugu Poljske, ranije sjedište istoimenog
okruga (Bjelča)
KAUDA – ER5 ili Struna
HARRAM – za nevjernike zabranjena zemlja iz arapskih
priča (Haram)
AEGIRIN -
mineral koji je dobio ime po Aegiru, germanskom bogu mora (Wiki)
SOGA – kraći naziv za narod Basoga, jedan od
najbrojnijih naroda Ugande
ODOARDI – graditelj violina iz tal. grada Ascoli/Piceno,
Giuseppe
RENESANSE – množina navedena na HJP
LUD SAM – kantautorska pjesma Saše Handžića, poznatog
bh. glumca (r. 1979)
NEIMALO – neimanje čega, oskudijevanje u nečemu,
bijeda, neimanje (RSANU)
KAD ĆE TAJ PETAK – nekada veliki hit i uvijek rado
slušana pjesma Vlatke Pokos, općepoznata pod ovim nazivom, iako joj je zvanični
naziv Metak
ŠORIĆEVO – lokalitet u Lovranšćini, prostor podno
ceste za Lovransku Dragu
ČURILOV – ukr. nogometni trener, Grigorij i sportski
funkcioner
OHOLIAB – sin Ahisamakov, iz plemena Danova, rezbar,
krojač i vezilac (Izlazak 38,23), Aholiab
CARDINAL – kanadski glumac i redatelj, Lorne
Premetaljka (44. mjesto)
STANI I GLEDAJ: TAR, RABAC I UČKA IZNAD!
Rebus (podjela 33.
i 34. mjesta) - 32 boda
Postavka: 6 – 1 – 5 – 6, odgonetka: 5 – 4 – 6 - 2
Učahurena
premetaljka, oduzimaljka i tri mijenjaljke
(3. mjesto) – 43
boda
Pokraj mora sve ljepote nisu
O onom što se vidi izvana
Suvišno je trošiti riječi,
Jer to mjesto ljepotom liječi
I čuva duh starih Istrana.
Blizu crkve Svete Margarite
Spomenik je žrtvama fašizma,
Odnedavno živi od turizma
Kao dio Pule glasovite.
U istarskih posebnosti niski
Pored mora svi biseri nisu,
Ovom mjestu na malenom visu
Tradicija i folklor su bliski.
Čuveno po istarskom pršutu
I starome kovačkom zanatu,
Mjesto ima povijest bogatu,
Dobrog slugu na novome putu.
Otud s ceste prema moru skreni
U selce na brdu kod Višnjana
Sa zvjezdarnicom iz naših dana.
Oko nje su blokovi kameni,
Replika istarskog Stonehengea,
Koji se nalazi u blizini.
Zažaliti nećeš dođeš li zimi
Zbog te vrste učinjenog changea.
Vrati se u unutrašnjost dublje,
U gradić povijesti izuzetne,
Što tragove čuva tisućljetne,
Običaje, priče, bogoljublje …
Bijaše sjedištem biskupije
Vrlo stare, u najmanjem mjestu,
Poznatom danas po Legendfestu
I dobrom vinu što se tu pije.
Mnogo je takvih u Istri mjesta,
Ovo je muzej na otvorenom.
Grad
je to u primorju slovenskom,
Destinacija draga i česta,
Koja na prvi pogled osvaja
Živopisnom starom gradskom jezgrom,
Prostranim Tartinijevim trgom
I plavetnilom morskog beskraja.
Do svih rješenja doći ćeš lako:
Prvom rješenju premetni slova
Unutarnja samo, onda snova
Tom rješenju od šest slova, ako
Odbiješ jedno, dobiješ treće
Od kojega nastaju tri nova,
Svaki put promjenom jednog slova,
Uz malo znanja i malo sreće.
Po mojemu sudu svi su Radojini radovi trebali dobiti
više bodova. Vjerojatni razlog lošijega plasmana donjega roglja su dvije
množine, dok kod premetaljke minus predstavlja dvotočje iza kojega slijede
kratke riječi.
Da mogu nacrtati rebus, rad bi bio prikazan u jednoj
slici, što je za mene odlično, a rješenje je jednostavno. Stihovi su mogli biti
i pobjednički jer je autor uspio u stihove uplesti čak pet zagonetaka.
Križaljka je zasebna priča:
-najmanji broj crnih polja (samo 25!), koja su k tomu
nepovezana;
- najmanji broj uvrštenih riječi (svega 81!);
- najviši PDR (čak 6,29!);
- dva najduža tematska pojma i tri kraća (Savudrija,
Vrsar i Črni Kal);
- broj slova u skupinama je nevjerojatan – 179!
- svi dvoslovi (3) i jednoslovi (7) su na rubovima;
- tu je i bjelina 5 x 6;
- po pitanju rješivosti, križaljka je zacijelo među
posljednjima, no njezine su prednosti takve da je trebala biti među prvih
dvadeset!
Broj komentara: 8:
Još je dobio I mnogo bodova, OVO JE NERJEŠIVO
Bisku pije danski per - Biskup i jedan skiper. Pak si zeznul cifre
Svoj sud o Radojinoj križaljci dao sam na Slavkovom blogu.
Nepoznati pojmovi su nesumnjivo mana, no za ozbiljno ocjenjivanje treba vidjeti pozicije, koliko ih se međusobno ukršta i sl. Ovdje se nameće vječna tema - ako je bjelinu teško napraviti a jeste, ako se zarad bjeline opraštaju nepoznati pojmovi, dvoslovi, jednoslovi, opskurne troslovne kratice... zašto se ista tolerantnost ne primjenjuje na ovakve radove gdje je prožetost pandan bjelini? Teško je napraviti ovakvog bušmana, neke žrtve su neizbježne. Bravo za Radoju. Ovakav rad bih rado objavio, ali samo uz urednički komentar, vjerujem da bi rješavači prihvatili kompletnu priču, sama teža rješivost bi ih sigurno razljutila.
Možemo li spojiti solidno bjelilo, prožetost, odsustvo jednoslova, dvoslova i OTK i, naravno, solidnu svježinu i rješivost? Možda i možemo.
Rješenje je točno.
Opet sam pogriješio u brojkama kod rebusa. Sramota!
Križaljka je zbilja teška, ali se može riješiti. A što mislite, kako ju je bilo teško sastaviti? Rješivost je jedan od glavnih kriterija u ocjenjivanju križaljaka, pa ova nikako nije mogla biti među prvih deset, ali je među prvih dvadeset mogla naći mjesto.
Na nekim natječajima žiriranje anagrama traje mjesec, dva. Za detaljno žiriranje ovakvog natječaja treba dvije godine. I tada ne bi zadovoljili 90 posto enigmata.
Kao prvo, želim se zahvaliti Nedjeljku na objavi i koncizno i precizno iznesenoj osnovnoj analizi prednosti i mana ovih radova, križaljke prije svih. Takođe bih zahvalio Rešadu na ranije i Hajri na ovdje iznesenim zapažanjima.
Kao drugo, želim da kažem da ovo nisu radovi sastavljeni niti kao redovna saradnja za bilo koji enigmatski list niti su poslani na konkurs koji je raspisala bilo koja redakcija, a po svemu sudeći pregledani su i ocjenjivani (naravno, svi radovi na ovom konkursu) kao da je bilo tako. Po mjerilima i uzusima (jedne) enigmatske redakcije.
Ja (vidim naivno) mislim da bi radovi poslani na takmičenje trebalo da budu nešto više, nešto zahtjevnije, od obične i redovne saradnje u nekom listu. I da bi kao takvi trebali biti i upoređivani i ocjenjivani. Bojim se – u to sam skoro siguran - da to na ovom takmičenju nije bio slučaj i da je žiriranje obavljeno kao da se takmičenje odvijalo uživo, iako je bilo dopisno. Sa svim onim grešakama, nelogičnostima i propustima zbog kojih je, valjda, odskora i promijenjeno da više ne bude uživo već da se odvija dopisnim putem.
Kad je u pitanju rješivost i nerješivost križaljke i drugih mrežastih zagonetki, to su termini koji se apsolutno više ne mogu koristiti. Mi danas možemo govoriti o ispravnosti i neispravnosti i raspravljati o tome koja je granica do koje se može ići u korištenju interneta kao pomoćnog sredstava, tj. šta se može a šta ne može uvrstiti od onog „iskopanog“ na internetu. Jer internet je dostupan svima, kako sastavljačima tako i rješavačima. Za razliku od klasičnih izvora (enciklopedija, rječnika i drugih priručnika), koji se, eto, nisu smatrali i ne smatraju spornim, a bili su (mnogi i ostali) dostupni samo (nekim) sastavljačima. Pa su rješavači mnoge pojmove, za koje nikada nisu čuli niti igdje pročitali, naučili iz križaljki. Gledajući s tog aspekta, najmanje jedna trećina križaljki objavljenih prije 40 godina u Vjesnikovom Kvizu bila je teško ili potpuno nerješiva za ogromni broj rješavača. Danas je skoro nemoguće sastaviti korektnu križaljku, a da je nerješiva. Pod pretpostavkom da ima rješavača „ko nekad“. Problem je u tome što ih nema i što ih je svakim danom sve manje.
Žiriranje križaljaka je "rovovski" posao pa shvaćam članove žirija s dopisnoga PAZAH-a. Istina je da će nezadovoljnika uvijek biti, ali i da se ocjenjivanje treba provesti što je moguće bolje.
Objavi komentar