8.
V. 1899. – Rođen je u Srijemskim Karlovcima srp. neurolog i numizmatičar
LJUBOMIR NEDELJKOVIĆ osnivač i urednik Zagonetke, prvoga enigmatskog časopisa u
Srbiji i tadašnjoj Jugoslaviji
8.
V. 1914. – Rođen je u Dolu pri Ljubljani slov. književnik i zagonetač JANKO
MODER
8.
V. 1929. – U Kobaridu je rođen slov. zagonetač LOJZE ŠAVLI
8.
V. 1944. – Rođen je u Donjoj Šemnici kod Krapine hrv. zagonetač SLAVKO MERKAŠ
8.
V. 1948. – Rođen je u Splitu hrv. zagonetač i kvizovkaš ZDENKO BAKOTIĆ
8.
V. 1955. – Rođen je u Subotici srp. zagonetač SRBOLJUB MILOVANOVIĆ
8.
V. 1959. – U Varešu se rodio bh. zagonetač ČEDOMIR JELIĆ
8.
V. 1969. – U Splitu je rođen hrv. zagonetač, kvizovkaš i logičar PETAR ŠTAMBUK
8.
V. 1970. – Rodio se hrv. zagonetač SLAVKO PERKOVIĆ
8.
V. 1974. – Davor Perkov autor je svih radova u Mini Čvoru broj 125
8.
V. 1999. – Preminuo je u Vinkovcima hrv. zagonetački velemajstor DUŠAN ŠUŠA
8.
V. 2010. – Umro je u Požarevcu srb. zagonetač i šahist BOŠKO NIKIĆ
Kalendarij
Broj komentara: 6:
Srijemski Karlovci
Srijemski Karlovci (srpski Sremski Karlovci, madžarski Karlóca, njemački Karlowitz), grad u Srijemu, na desnoj obali Dunava, jugoistočno od Novoga Sada, Srbija; 8750 st. (2011). Leži na sjeveroistočnim obroncima Fruške gore. Prije crkveno (→ karlovačka mitropolija) i kulturno središte (najstarija srpska gimnazija, osnovana 1791) vojvođanskih Srba. Bogat arhiv, najstariji u Vojvodini (početak XVIII. st.). Gradski muzej (osnovan 1946). Institut za voćarstvo i vinogradarstvo. Barokna crkva sv. Petra i Pavla (Donja crkva) iz 1719., saborna crkva sv. Nikole iz 1762., katolička crkva iz 1768. Industrija građevnoga materijala i konfekcije, tvornica stočne hrane; u okolici vinogradarstvo. Na Stražilovu, 4 km jugozapadno od Srijemskih Karlovaca, pokopan je srpski pjesnik Branko Radičević. – Na području današnjega grada feudalna obitelj Chaba de Karon u drugoj polovici XIII. st. podignula je utvrdu (castrum Karom), po kojoj je potonji grad, kako se misli, dobio ime. Poslije su grad i utvrdu držale obitelji Guth-Keled, Morović (od 1465) i Báthory (od 1477). Pod osmansku vlast Srijemski Karlovci pali su 1521. Za Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) naizmjence su ih osvajale habsburške i osmanske postrojbe. God. 1699. ondje je bio sklopljen mirovni ugovor (→ karlovački mir) između predstavnika Svete lige (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska, Rusija) i Osmanskoga Carstva. Između 1703. i 1706. Srijemski Karlovci postali su sjedište Srijemske dijeceze, a 1708. sjedište Karlovačke mitropolije Srpske pravoslavne crkve (od 1713. službeno sjedište). Od 1718. bili su u posjedu baruna Iffelna, a potom Vojne krajine. God. 1753. Karlovci su dobili status vojnoga komuniteta, tj. povlaštenoga krajiškoga grada. Nakon ukidanja Vojne krajine Srijemski Karlovci ušli su u sastav Hrvatske kao dio Srijemske županije (1880–1922). U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevini Jugoslaviji bili su u sastavu Srijemske oblasti (1922–29), Drinske banovine (1929–31) i Dunavske banovine (1931–41). Za II. svjetskog rata bili su u sastavu NDH kao dio velike župe Vuke. U poslijeratnoj Jugoslaviji pripali su Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Ovo gore je kopija teksta iz Hrvatske enciklopedije. Iako sam ijekavac, malo mi je bez veze to što je u Hrvatskoj Sremska Mitrovica - Srijemska Mitrovica. Srem i Srijem, nekako se i može uklopiti jer ga ima s obe strane granice, ali prekrštavanje gradova mi nekako štrči.
Isto bi mi štrčalo da se u Srbiji grad RIJEKA preimenuje u REKU i Osijek u OSEK (iako sam ovo drugo našao u nekim starim knjigama).
Bilo bi tu još interesantnih primjera (potencijalnih) LESKOVAC - LIJESKOVAC, BIJELO POLJE - BELO POLJE, ...
Mislim da su Srijemski Karlovci i Srijemska Mitrovica nastali na isti način kao i Beč i Pečuh i da je riječ o starim povijesnim nazivima koji su se zadržali do danas. Beograd je uvijek bio Beograd. Zanimljivo.
Nedjeljko, iznenađuješ me. Pržići su jedno vrijeme bili samo moj poštanski broj. Rođen sam u Varešu.
Ispravit ću. Podatak je iz mojeg budućeg Leksikona bh. zagonetača, ali sam ga vjerojatno pročitao u nekim Robijevim novinama. Nije mi se činio netočnim, jer smo sličnih godina kada se nije rađalo u bolnicama.
Kako gdje.
Objavi komentar