Kriptogramologija (161)

O zagonetačkom radu novinara, urednika i prevoditelja Ladislava Grakalića malo je pisano, bar prema zabilješkama koje sam prikupio. Ovaj Istranin, rođen u Medulinu 29. prosinca 1919. godine, gimnaziju je završio 1938. godine. Upravo u vrijeme gimnazijskog školovanja počeo se baviti zagonetkama. Prvu zagonetku – simetrični konjićev skok – objavio je u Sfinga Rebusu br. 18 od 4. svibnja 1935. godine. Te godine objavio je ukupno trinaest zagonetaka. Sljedeće godine u istom listu objavljeno mu je trideset zagonetaka, a 1937. još dvadeset pet. Naredne tri godine objavljene su mu još 24 zagonetke. Objavljivao je križaljke, ispunjaljke, brojčanice, stihovne zagonetke, a posebna specijalnost bili su mu konjićevi skokovi. U to predratno i ratno vrijeme koristio je pseudonime Gilenko i L. G. Gilenko.

Bio je u partizanima od 1944. godine kao ratni dopisnik, a poslije Drugog svjetskog rata obavljao je brojne novinarske zadaće na raznim dužnostima, među ostalim urednik je Večernjeg lista, Vjesnika u srijedu, Arene, Plavog vjesnika i dr. Autor je dva špijunska romana i šest radio-drama.

Nakon rata surađivao je u Džepnoj križaljci, Džepnim novinama, Mini kvizu, Narodnom borcu, Problemu (Zg), Sfingi (Zg) te u Vikendu (Zg) i Vjesnikovom kvizu gdje je povremeno bio vanjski suradnik urednik. Zabilježeno je da je zajedno s Brankom Lipanovićem objavio 1975. godine u Vjesnikovu kvizu prvu osmosmjerku u bivšoj državi (potpis Brila). Drži se da su njegovi noviteti križaljka s ilustriranim pojmovima i naopaka križaljka.

Koristio je razne potpise: AG, -ag-, Brila, Dis, -dis-, Gaga, Gal, Ga-La, Gilenko, Lav, Lav Galić, Leon, -lg-, L. G. Gilenko, L. G. Grakalić i Saša.

Ovaj njegov kriptogram objavljen je u prvom broju zagrebačkog Problema od 3. siječnja 1948. godine.

Štef