Seminarski rad iz kolegija Figure i diskurzi, 2022.
1. Uvod
Rijetko koja osoba, koja se u
slobodno vrijeme »druži« s enigmatskim časopisima razmišlja o tome da u njima
može naći išta više od klasičnih zagonetki. Rijetko kada netko pomisli da su
baš ti časopisi mjesto na kojemu se pojavljuje obilje stilskih figura. Ako je
čitatelj dobar poznavatelj figura, vjerojatno će primijetiti anagram, posebice
kada ga se tako i naslovi u časopisu. Primijetit će i palindrom, jer ga se
često, s uskličnikom, navodi u križaljkama kao uputu. Stilske figure odlično
pokazuju koliko umješno autor zadatka rabi svoje znanje. Mnoge zagonetke upravo
kao svoju osnovnu postavku imaju neku stilsku figuru, npr. već spomenuti
anagram ili palindrom. Isto vrijedi i za teleskop, vrstu zadatka kojega je
polazište poznavanje figure dorica castra. Osim njih, za enigmatiku su iznimno
važne igre riječima, ponajviše one zvukovne i slikovne. Jedna takva, rebus,
vjerojatno je jedna od poznatijih zagonetki. Najzastupljenija je svakako
perifraza jer se pojavljuje u svakoj križaljci i njome se autor služi ne bi li
uputio na rješenje koje je najčešće jedna riječ.
Sve stilske figure navedene u
ovom radu pronađene su u hrvatskim enigmatskim časopisima Feniks, Kviskoteka
i Kvizorama te na internetskim stranicama i blogovima koji su posvećeni
enigmatici. Sve definicije stilskih figura preuzete su iz Rječnika stilskih
figura Krešimira Bagića.
2.
Figure dikcije
2.1. Anagram
Anagram, u enigmatskim
časopisima poznatiji kao premetaljka, stilska je figura koju bi vjerojatno
svaki ljubitelj enigmatike znao prepoznati. Vrlo je čest, tj. pojavljuje se u
većini takvih časopisa. Anagram je figura dikcije u kojoj su »riječ, spoj
riječi ili rečenica nastali premetanjem slova koje druge riječi, spoja riječi
ili rečenice.«1 Najzastupljeniji su anagrami osobnih imena. Anagramiraju se
imena osoba koje su u trenutku izdavanja časopisa zbog nečega u središtu pažnje
te imena poznatih i važnih ličnosti – glumaca, pjevača, sportaša, književnika,
povjesničara i drugih. Uspješnost anagrama očituje se u tome da se izmijenjenim
redoslijedom slova oblikuju riječi, spojevi riječi ili rečenice koji
tematiziranu osobu karakteriziraju iz neočekivane perspektive. Osim toga, uz
anagram će uvijek biti priložena i slika te osobe, često i kakva riječ ili
sintagma koja osobu pobliže opisuje.
Pjesnikinja:
Pervanu
san!
Rješenje: Vesna Parun
(Kviskoteka
1392, 14. 1. 2022, str. 20)
Pogledajte
judi,
Ajdukova
tigra,
i KRAMA
bi VOLIJA
s njime
da zaigra!
Rješenje: Marko Livaja
(Kvizorama
1551, 15. 1. 2022, str.14)
Kao što se može primijetiti,
autor anagrama nekad će smisliti i stihove koji opisuju osobu i pojam o kojem
se radi, a slova koja čitatelj treba iskoristiti kako bi dobio rješenje
tipografski će istaknuti.
Relativno su česti anagrami
naslova filmova, serija, kazališnih predstava, romana ili pak anagrami koji
opisuju kakvu aktualnu pojavu ili poznati izraz.
Gotovčeva
opera:
Svratio
je eno gosa!
Rješenje: Ero s onoga
svijeta
(Kviskoteka
1392, 14. 1. 2022, str. 16)
Ruski
pisac i njegov ljubavni roman:
Čitana
lektira velikana o njoj slavnoj!
Rješenje: Lav Nikolajevič
Tolstoj »Ana Karenjina«
(Kviskoteka
1392, 14. 1. 2022, str. 8)
E. G.
strefi sliku!
Rješenje: stilske figure
(Kvizorama
broj 1551, 15. 1. 2022, str 40)
2.2. Epenteza
Dodavaljka ili logogrif nazivi
su enigmatskih zadataka kojima je u podlozi epenteza. To je figura dikcije koju
primjećujemo kod onih riječi koje karakterizira »etimološki nemotivirano
umetanje glasa ili sloga u sredinu riječi ili na morfemske granice.«2
Irska
dodavaljka:
Legenda
po Irskoj kruži
o
velikom zmijskom caru:
pitonu
što glazbu kuži,
nadarenom
muzičaru ...
Umjesto
da jede ljude
posveti
se svom talentu:
divno
svira, svi se čude,
na
puhačkom instrumentu!
(Kvizorama
199, siječanj 1996.)
Imajući na umu kako funkcionira
epenteza, kada čitatelj otkrije da je prva tražena riječ vrsta zmije, boa,
dodavanjem jednog slova, otkrit će da je druga tražena riječ glazbeni
instrument, oboa. Dodavaljke su redovito pisane u stihu, što navodi na pomisao
da im nije cilj samo motivirano upotrijebiti dvije riječi kojima će se
dodavanjem slova ili sloga dobiti nova riječ, nego i osmisliti stihove koji će
zabaviti čitatelja te, naravno, oblikovati intrigantan kontekst kao pomoć u
odgonetavanju.
2.3. Palindrom
Česta je zagonetačka forma i palindrom,
figura dikcije koja se odnosi na »riječ, stih, rečenicu ili čitav iskaz koji se
mogu čitati i slijeva nadesno i zdesna nalijevo.«3 U jednoj Kviskotekinoj
talijanki stoji uputa: »Božica Ištar, Inana (palindrom!)«.4 Tom je uputom
čitatelju jasno naznačeno da će morati otkriti još jednu inačicu imena Ištar, i
to onu koja se u oba smjera čita jednako (rješenje je Inani). Časopis Feniks
ima poseban zadatak – Palindromnu rečenicu. Čitatelju je ponuđen niz slogova
čam, či, le, li, ma, ve koje treba složiti u palindromnu rečenicu i dobiti
rješenje: Ma, Čile veličam.5 Uspješnost zadatka pretpostavlja da je rečenicu
moguće pročitati jednako i slijeva nadesno i zdesna nalijevo.
Enigmati ponekad ne koriste
palindrom u njegovu osnovnom značenju. Ponekad naime uputa palindrom
pretpostavlja da će čitatelj riješiti zadatak ako riječ pročita zdesna nalijevo
i upiše ju na odgovarajuće mjesto. Primjerice autor palindromnog rebusa ponudio
je čitatelju ilustracije, odgonetku i frazu za rješavanje. Odgonetajući ilustracije
i prateći frazu, čitatelj će dobiti riječi as, osa(n), rob koje će – kada ih
pročita zdesna nalijevo – dati rješenje Borna Sosa.6
2.4. Pangram
Pangram, koji je enigmatima
poznatiji pod nazivima abecedna rečenica, abecedaljka, sveslovna rečenica ili
sveslovka, »rečenica je koja sadrži sva slova abecede (ili kojeg drugog
alfabeta).«7 Od autora pangrama očekuje se da kreira što kraću i što suvisliju
rečenicu. Cilj je da se svaki suglasnik upotrijebi samo jedanput, dok se
samoglasnici mogu ponavljati više puta. Pangramska artističnost drži se načela
što kraće, to bolje. Evo nekoliko primjera:
33
slova: Bđah noć gdje uz filc škamp žnje čvrst džilj!
(Kvizorama
1247, 27. 2. 2016., str. 3)
33
slova: Njoj pljačkom zgrćeš: tuđ CD, VHS, bež fildžan!
(Kviskoteka
185, 24. 4. 1998., str. 22)
40
slova: Stručnjak Fadil Hadžić zamišljen pogađa vježbicu!
(Enigmatikon,
2002., str. 139)
Da bi što bolje demonstrirali
umijeće, autorima sveslovki savjetuje se da izbjegavaju nabrajanje i vlastita
imena. Izvjesno je da će rečenica koja sadrži veći broj slovnih znakova imati i
više smisla. Upravo su zbog toga osobito na cijeni sveslovke koje koriste
iznimno malen broj znakova. Iza takvih rečenica stoje autori koji izvrsno
poznaju jezik, rječnik i različite vrste kombiniranja jezičnih jedinica.
U osmišljavanju sveslovki
okušavaju se i studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u sklopu kolegija Figure
i diskurzi profesora Krešimira Bagića. Neke od uspješnijih nalazimo u Rječniku
stilskih figura pod natuknicom pangram.
30 slova: Što
fali: b, c, č, ć, d, dž, đ, e, g, h, j, k, lj, m, n, nj, p, r, s, u, v, z, ž?
(E.
Celinić)
43
slova: Hmelj, grožđe, dinje, tartufe – sve je šiknula Zubčiću u
džep.
(M.
Petričević)
53
slova: Fućkaš dućan, pođoh u džunglu da izaberem nježan, ljubičast
cvjetić.
(A.
Korajac)
Autorica prvoga načinila je
savršeni pangram – upotrijebila je samo jednom svako od 30 slova hrvatske
abecede. Drugi primjer mogao bi se promatrati kao heterokonsonantski pangram s
obzirom na to da je svaki suglasnik iskorišten samo jednanput (osim suglasnika
c, koji nije iskorišten), a samoglasnici su se ponavljali. Treći je pak pangram
tzv. jednostavni pangram jer se u njemu ponavljaju i samoglasnici i suglasnici.
3.
Figure konstrukcije
3.1. Akronim
U enigmatskom kontekstu
relativno se često pojavljuje i figura koja se naziva akronim, a koja se
određuje kao »kratica sastavljena od početnih slova (ili slogova) riječi
višečlana izraza ili naziva.«10 Od čitatelja se obično zahtijeva da ju sam
prepozna i napravi od zadanih opisa. Primjerice na temelju uputa da se traži
kratica za »lokalnu akcijsku grupu« ili »narodni trgovački lanac« čitatelj će
trebati sam izlučiti akronime LAG i NTL. Takve upute karakteristične su za
križaljke koje se nazivaju talijanke.
3.2. Akrostih
Akrostih je »izraz koji – na
vertikali teksta – oblikuju početna slova stihova, distiha ili strofa pjesme.
Taj izraz može biti ime, riječ ili rečenica.« Ta se figura konstrukcije u
enigmatici naziva još i prvoslovka. Obično se radi o pjesmi čija se početna
slova, da bi dala rješenje, mogu čitati i od vrha prema dnu i obrnuto. Rješenje
je najčešće ime autora ili ime osobe kojoj su stihovi posvećeni, neka riječ ili
rjeđe rečenica. Postoji više inačica prvoslovke, pa se tako ona kojoj se čitaju
samo prva slova zove monovokalna.
Ispočetka,
kao đačić,
Već
pisanjem čuda čini,
A bili
su to stihovi
Na
goranskoj kajkavštin ...
Gdjegod
bio, pisao je
O
ondašnjim prilikama,
Rekao
je puno toga,
A
cijene mu nema Jama...
Negdje
tamo, oko Foče,
Krije
mu se grob u gori
O kojem
nam on zapravo
Vjerno
posve Jamom zbori...
A
ostaju, za pamćenje,
Čvrste
rime, skladne, točne,
Iznjedrene
od pjesnika
Ćudi
snažno neporočne...11
Rješenje: Ivan Goran Kovačić
(Kvizorama
1252, 2. 4. 2016, str. 14)
Ako se čita prvi slog svake
prve riječi u stihu, radi se o slogovnoj prvoslovci.
Krasni
gradić, divna plaža,
Ljeska
se more na suncu,
Vikendice
kao vile
Cakle,
blješte na vrhuncu12
Rješenje: Kraljevica
(Vjesnikov
kviz 98, 19. 11. 1975)
Kada se u pjesmi čitaju prva
dva slova svake prve riječi, suočeni smo s dvoslovnom prvoslovkom.
Srebrni
jelen sreću nam nosi
Eto i
snijega u tvojoj kosi.
Napuni
čašu, nazdravi svima
Novo
nam ljeto donosi zima.
Vani,
gle, snježi bjelina čista
Godinu
cijelu lice nek' blista.
Dignimo
čaše, vino nek' teče
Naspi
još jednu za ovu veče.13
Rješenje: Sretna nova godina
(Vjesnikov
kviz 362, 1. 1. 1988.)
3.3. Dorica castra
Dorica castra, figura je
konstrukcije, karakteristična za Feniksovu zagonetku teleskop. »Završetak jedne
riječi postaje početak sljedeće. Ponavljati se mogu jedan ili više slogova.«14
Autor teleskopa ponudit će nekoliko ilustracija koje čitatelj treba prepoznati
te ih smjestiti u polja teleskopa tako da se nastavljaju jedna na drugu.
»Primjerice, kada bi na crtežima bili: čavlić, naranča, pirana, vampir i vigvam
rješenje bi bilo: vigvampiranarančavlić.«15
4.
Figure riječi
4.1. Zvukovne igre riječima
Pod kategorijom logogrifa,
pronađen je zanimljiv enigmatski zadatak, nazvan brojčanim logogrifnim rebusom.
Autor, nakon što je čitatelju zadao da od deset nula koje svojim rasporedom
čine jednu nulu otkrije da se radi o frazi »od nula ništica«, ponudio je i
sliku odgonetke po kojoj će čitatelj, poznaje li princip onoga što nazivamo
zvukovna igra riječima, otkriti da se na njoj nalazi glumica Ornela Vištica. Na
to će ga rješenje potaknuti upravo zvukovna sličnost s početnom frazom.
Osim kod brojčanog logogrifnog
rebusa, načelo zvukovnih igara koristi se i u zagonetkama pod nazivom čitaljka.
Za njihovo rješavanje potrebno je znati da se radi o homonimiji ili homofoniji
s nekom od ponuđenih riječi ili izraza. »Isti se glasovni slijed ponavlja, ali
tako da se oblikuje drukčiji izričaj.«16
Sve
tinja, zapamti.
Samo
ona – plamti!
Rješenje: svetinja
(Kvizorama
1551, 15. 1. 2022, str.14)
Vlas
titana – klada!17
Rješenje: vlastita naklada
(Čvor,
1979, str. 25)
Naš
Ilija da je znao
starogrčka
čitat slova,
bar bi
nešto naučio
iz
eposa Homerova.18
Rješenje: Ilijada
(Čvor,
1979, str. 23)
U pojedinim čitaljkama do
rješenja će se doći tako da se riječi koje daju odgovor pročitaju zdesna
nalijevo ili da se od zadnje riječi u nizu koja daje odgovor uzme samo prvo
slovo ili prvi slog. Takve su čitaljke teže za odgonetnuti. Navedena čitaljke
dobro ilustriraju funkcioniranje zvukovnih igara rječima ovog tipa.
4.2. Slikovne igre riječima
Zasigurno najpoznatiji oblik
slikovnih igara riječima jest rebus, vrsta zagonetke u kojoj autor čitatelju
nudi slike, ponekad i dodatna slova pomoću kojih, koristeći zadanu frazu, treba
otkriti rješenje. Rješenje nikad nije povezano s onim što slike predstavljaju.
Primjerice jedan je autor
ponudio slova N i O te ilustraciju varana pored kojeg se nalazi glista. Prateći
frazu čitatelj bi trebao doći do rješenja: nova rang lista.
Autori rebus ponekad povezuju i
s drugim vrstama zagonetki, najčešće s anagramima, ali i palindromima i
logogrifima (kako je već navedeno).
5. Figure misli
Daleko je najzastupljenija
stilska figura u enigmatici perifraza, tj »višečlani izraz koji stoji umjesto
jedne riječi ili naziva.«19 Karakteristična je za križaljke (skandinavke,
talijanke i sl) u kojima autor na rješenje potiče uputama poput: najbrži pas
(hrt), najveći morski sisavac (kit),20 tisuću kilograma (tona).21 Perifraza je
najzastupljenija figura jer se njom može opisati bilo koja riječ, ime ili
pojam. Između upute koju autor daje (perifraze) i rješenja koje čitatelj treba
otkriti (riječi ili naziva) uspostavlja se sinonimni odnos. Za primjere
perifraze odlično će poslužiti Kviskotekine tematske križaljke. U njima će
autor posebno istaknuti ona polja u koja će se upisivati pojmovi vezani za temu
koja je prethodno najavljena naslovom i slikom. Tako u jednoj skandinavki
naslova Tiho pada snijeg!22 pronalazimo perifraze kao što su: snijeg koji nikad
ne kopni (vječni snijeg), izraz u značenju: ono što više ne postoji (lanjski
snijeg), štitnik od snježnih nanosa (snjegobran). U skandinavki naslova Priča o
vrbama,23 neke od uputa u vezi s temom koje autor daje jesu: vrsta vrbe,
strmogled (žalosna vrba), fig. izraz za: sasvim nesigurna stvar (na vrbi
svirala), fig. izraz za: to se neće nikad dogoditi (kad vrba grožđem rodi).
Posljednja je zanimljiva i zato što se radi o adinatonu,24 ali i o inverziji25
te poznate adinatonske konstrukcije.
Zaključak
Kada u ruke uzme enigmatski
časopis, čitatelj je dobio mnogo više od zadataka za rješavanje. Dobio je
zabavu i razbibrigu, ali i kreacije iznimno talentiranih i svestranih osoba.
Znati osmisliti križaljku, premetaljku, rebus ili bilo koju drugu zagonetku
mnogo je više od onoga što se danas naziva »kvizaškim znanjem«. Napraviti da se
svaka riječ u križaljci nalazi baš na određenom mjestu, a pritom kao pomoć za
njezina rješenja koristiti dobre perifraze, metafore i opise, osmisliti
premetaljku, bila ona u stihu ili ne, koja riječima daje odličan kontekst i
služi kao velika pomoć ili pak čitatelju zadati rebus koji od njega zahtijeva
da prepozna ilustracije i od njih složi pojam, izraz ili rečenicu mnogo je više
od poznavanja kulture i općeg znanja. Osmišljavanje enigmatskih zadataka
pretpostavlja poseban talent. Radi se o autorima koji toliko dobro poznaju svoj
jezik da svjesno koriste stilske figure, osmišljavaju ih i njima vješto rukuju,
dapače figure su nerijetko osnovni dio njihova stvaralaštva.
Izvori
Feniks 75, 13.
1. 2022.
Kviskoteka 1250,
26. 4. 2019.
Kviskoteka
1392,
14. 1. 2022.
Kvizorama 1551,
15. 1. 2022.
Literatura
Bagić,
Krešimir, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
Deseta
umjetnost – enigmatika [16. 1. 2022.]
Enigmatika
(tupljenje i oštrenje) [16. 1. 2022.]
Lucija
Dunger, 28. siječnja 2022.
2 komentara:
Na ovaj su mi tekst skrenuli pozornost Marko Mihaljević, Boris Nazansky i Stanko Šarac. Objavljujem ga u cijelosti.
https://stilistika.org/studij-stilistike/stilske-vjezbe/690-stilistika-i-enigmatika - stranica s koje sam preuzeo tekst!
Objavi komentar