Kriptogramologija (100)

Donji kriptogram objavljen je u osječkom Rebusu na sedmoj stranici broja 3 s datumom izlaska 1. travnja 1957. godine. Njegov autor je hrvatski zagonetački velemajstor Boris Antonić iz Osijeka, čvoraš praktično od osnivanja Enigmatskog udruženja Bjelovar (kasnije Zagonetačkog društva Čvor), jedan od petorice prvih Čvorovih velemajstora i dobitnik Čvorove plakete za životni doprinos zagonetaštvu povodom 50. obljetnice Čvorovog djelovanja.

Obično na ovom mjestu dajem neke nove činjenice  važne za zagonetačko djelovanje pojedinog kriptogramiste, no pisati o Borisu Antoniću zahtijeva svakako poduži članak. Iako je o njemu pisano različitim prigodama danas ću prikazati dio novijih sabranih podataka za njegov zagonetački životopis koje sam dobio kroz Upitnik za HZL. Na posljednje pitanje „Navedite neku zanimljivost iz svog zagonetačkog djelovanja“ Boris je napisao:

Na radnom mjestu bavio sam se jezikom pa su se u zagonetaštvu spojili hobi i obveza. Kada se osvrnem, vidim da sam možda više vremena potrošio na jezičnu komponentu zagonetaštva nego na samo zagonetaštvo, pogotovo što sam kao urednik zagonetaka i urednik rječnika ER 5 bio odgovoran za opise.

Dao sam desetke naziva za posebne oblike opetovnih likova, koji se rabe i danas: štit, rasputnica, rogalj, kaskada, lampion, kutnik, zvijezda opekastih polja, megaron, okretnica, zupčanka, prozirnica, kvadrat stegnutih skupina i dr. Osim toga uveo sam nekoliko desetaka drugih novih zagonetačkih termina: mrežaste zagonetke, pananagramne ispunjaljke, razmještajne križaljke, prozirne križaljke, križaljke bez ostatka, premetajni rebus, izmjenjajna premetaljka, enigmatizam itd.

Štef