Kriptogramologija (133)

Časopisi za mladež (pučkoškolce i srednjoškolce) u vremenu prije Drugog svjetskog rata imali su obvezno rubriku sa zagonetkama. Pri prosudbi koliko su bile vrijedne zagonetke tog vremena valja imati na umu da su suradnici najčešće imali između dvanaest i osamnaest godina, da je to bilo vrijeme kada je duže opstojao jedan zagonetački list (Sfinga Rebus) i da je to bilo pionirsko doba enigmatike. Zato se među tisućama osoba koje su sastavile poneku zagonetku nalaze i gotovo sva kasnija imena hrvatske enigmatike. Uz pojavu nekog novog lista pojave se i nova imena suradnika, no oni najuporniji istraju duže u druženju sa zagonetkama.

Jedno takvo ime je Miroslav Grünwald, Židov iz osječkog kraja, rođen u mjestu u okolici Osijeka 12. siječnja 1910. godine. Kao petnaestogodišnji učenik objavio je kriptogram u zagrebačkoj Mladosti u broju 7 od ožujka 1925. godine. Za sada mu je to jedina zagonetka, jer nema drugih podataka o njegovoj enigmatskoj aktivnosti iako su iz Osijeka, u Sfinga Rebusu prije Drugog svjetskog rata, vrlo uspješno zagonetke objavljivala još dvojica Grünwalda – Adolf i Alfred (i o njima se zna vrlo malo!).

Miroslav Grünwald preživio je holokaust, uhvaćen je u Opatiji, tada Abazziji od njemačkih okupacijskih snaga, odveden u Dachau, gdje je proživio četiri godine i spašen od američkih snaga 1945. godine, vratio se u Hrvatsku i našao žive supruguVeroniku (koja je bila godinu dana u logoru u Staroj Gradišci radi pomaganja Židovima) i kćerku Gretu, no nedugo zatim obitelj je iselila u Kanadu. Umro je u mjesto Lower Sackville (Halifax, Nova Škotska) 10. svibnja 1987. godine.

Štef