25. XI. 1884. – U Zagrebu je umro hrv. prosvjetar, pisac i zagonetač ŠANDOR KAPETANIĆ
25.
XI. 1923. – Umro je u Rogaškoj Slatini slov. književnik i zagonetač JOSIP
STRITAR
25.
XI. 1925. – U Pragu je rođena srp. zagonetačica
LJERKA RADIVOJ
25.
XI. 1927. – U Vinkovcima je rođen hrv. glumac i zagonetač IVO FICI
25.
XI. 1975. – Izašao je u Banjoj Luci prvi broj HiK-a
25.
XI. 1984. – Zagreb je bio domaćinom I. SOZAH-a
25.
XI. 1988. – Kulturno-obrazovno-informativni centar Bačka Topola objavio probni
broj časopisa Tartusz, prvoga enigmatskog lista na madžarskome jeziku u
SFRJ
25.
XI. 1994. – Izašao je u Srpskome Sarajevu prvi broj Oslobođenja Mozaika
25.
XI. 2004. - U Sarajevu je umro bh. zagonetač, političar, scenarist, publicist, dramatičar
i novinar MIROSLAV JANČIĆ
Kalendarije
Broj komentara: 7:
45 godina od prvog broja HIK-a. Kao da je jučer bilo, obećano (zahvaljujući Ivanovom prijatelju u BL Mljekari koji je poznavao direktora štamparije) nam je štampanje sa plaćanjem na poček, bilo je važno izbaciti taj prvi broj, prije nego se štampari ne predomisle..., pa dalje kako bude. Bilo je dobro, vrijedilo je u svakom pogledu. Lijepo se sjetiti dragih ljudi Ivana, Refika i Zvonka, naših prvomajskih druženja kod dragog Mate u njegovim Mahovljanima, susretljivih majstora u štamparijama, pa i inspektora SDK o kome sam nedavno pisao. Nekidan sam, zahvaljujući Boži Miljeviću, bio u prilici uputiti pozdrave tadašnjem šefu banjolučke poslovnice Oslobođenja, kad god bih donio svežanj HIK-ova išao je komentar "stigla p'jana križaljka". Radeći prodaju, kucajući etiketice za paketiće, naučih brojna mjesta po bivšoj nam domovini. Slali smo baš svuda, najbolja prodaja u odnosu na broj stanovnika je bila u Rijeci, biće da mi je od tada draga. Dobro je bilo i u Osijeku i Splitu. Sjećam se imena kolportera koga smo imali za Beograd, sam nam se javio. Politikina prodajna mreža je imala najniži rabat 20%, Vjesnik je prodavao daleko najviše, izvještaji o prodaji su bili ohrabrujući...dogurali do tiraža 30.000 (vjerujem i nešto više) brzo smo mijenjali štamparije, kvalitet i ušteda su bili motiv. HIK je ostavio primjetan trag, koncept sa tekstom karikature uklopljenim u skandinavku, je široko prihvaćen, mnogi drugi pokušaji inoviranja su ostali samo pokušaji, vrijedilo bi sve to obraditi.
Imam jedan originalni broj, 30-ak brojeva u presliku i 2 primjerka Džokerova HiK-a te preslika više stranica iz različitih brojeva.
Zahvaljujući, uglavnom, enigmatskim kolegama iz Srbije, imam solidan broj primjeraka HIK-a, nije komplet ali je lijepo... Orbise sam dobio od Borisa, ... usrećili su me, njihov sam dužnik.
Džokerov HIK je rezultat dogovora sa momcima iz Džokera, ja sam 100-postotno spremao materijal za štampu, Mirko Čikić je vodio brigu o štampi, distribuciji i ostalom, sve je šljakalo savršeno i nastavilo se do danas kao istinsko prijateljstvo. Nekoliko brojeva sam napravio i u izbjeglištvu u Sloveniji, enigmatski prijatelji su pomogli u pripremi, štampi, distribuciji... imao sam zadovoljstvo rada, neku zaradu i lijepi osjećaj prijateljske podrške kad je trebalo.
Često se spominje taj Hik. Ima li povezanosti sa Kih iz Slovenije ili je to samo istoznačna kratica?
Povezuje ih enigmatika i naziv.
HiK je kratica od "Humor i križaljke",a KiH kratica od "Križanke in humor". KiH je počeo s izlaženjem 1971. i izlazi još uvijek, a HiK je izlazio od 1975.
Ne da ih povezuje nego je ideja ista, odnosno ja sam svjesno prihvatio rizik da mi bude pomenuto kao plagijat (desilo se, nikad od kolega iz Slovenije). Najvažniji dio koncepta HIK-a su bile skandinavke sa uklopljenim tekstom karikature. Takav naglasak na vezu humora i enigmatike je bila novost, kratica se nametala, pamtljiva i efektna... Naravno da sam znao za KIH, presudilo je to što nismo na istom jezičkom području, nisam imao dilema, ekipa je prihvatila moj plan i tako je napravljeno. Da postoje tržišni i drugi uvjeti napravio bih to sad ponovo, ovaj puta ne u želji da efektnim imenom pripomognem uspjehu projekta već da obnovim nešto vrijedno i pozitivno. Od toga, naravno, nema ništa, no vrijedilo bi primjerima i obradom pokazati zašto je HIK možda vrijedan pažnje.
Hvala na pitanju, ne smeta mi anonimnost. Kao što napisah nekidan na TIO, važno je da se bavimo enigmatskim temama, ako će odsustvo potpisa pomoći zašto ne.
Možda nisam bio dovoljno jasan oko rada u Sloveniji. Bili smo tamo izbjeglice, nekoliko brojeva HIK-a sam napravio za hrvatsko tržište uz pomoć enigmatskih prijatelja u Hrvatskoj. U Sloveniji sam radio sa pok. Pavletom Gregorcom na mom kratkom TV kvizu "ABCITD", ja sam postavio koncept, napravio dogovor sa TV SLO, bio sam potpisan kao autor, Pavle je brinuo o pitanjima i bio je voditelj. Vrlo prijatno iskustvo.
Objavi komentar