Kriptogramologija (90)

 Ideja o ovoj rubrici rodila se u vrijeme kada sam pripremao za tisak rukopis Zvonimira Bacha  Zagonetački kriptogram (Čvor, 2020.). Počelo je samo s izborom kriptograma, ali sam kasnije odlučio da uz svaki kriptogram napišem nešto o njegovom autoru. I tada sam si dao zadatak da u svakom priloženom tekstu mora biti neki novi podatak (činjenica) o autoru koji do tada nije objavljen (ili sam ja mislio da nije objavljen). Zadnjih pedesetak nastavaka gotovo da i nema ponavljanja autora upravo zato kako bih prikazao da su se zagonetkom kriptogram bavili brojni zagonetači.

O autoru današnjeg kriptograma, Velislavu Spasiću,  objavljenom u zagrebačkom Ilustrovanom listu br. 45 što je izašao 6. studenoga 1915. godine, vrlo malo se zna. U Leksikonu zagonetača Jugoslavije (Čvor, 1978.) nije zabilježen, a u Leksikonu srpskih enigmata (Beograd, 2007.) piše: SPASIĆ R. VELISLAV – Novosadski enigmata; u zagrebačkom „Ilustrovanom listu“ (1914.-1918.), pored Beograđanina Milorada D. Vučkovića i drugih, objavljivao je rebuse.

Pa evo nekoliko novih činjenica koje će dopuniti životopis Velislava R. Spasića. Rođen je 1898. godine, za pretpostaviti je u Novom Sadu, a presudom Vojnog suda u Novom Sadu osuđen je na smrt strijeljanjem koncem 1944. godine. Spasić je bio novinar, urednik i književnik. Pokrenuo je i uređivao listove na srpskom i mađarskom jeziku (Suvremeni Novi Sad, kasnije samo Novi Sad, A Vic, Ut i dr.). Brojni književni prilozi su u drugim listovima i časopisima.

Zagonetke je objavljivao u zagrebačkom Ilustrovanom listu od 1915. do 1918. U prva dva godišta objavio je 29 zagonetaka, a za druga dva godišta, koja nisu detaljno istražena, nema točnih podataka. Od ovih 29 zagonetaka samo su dva rebusa, a drugo su posjetnice, šarade, aritmogrifi, zagonetke, logogrifi, istoslovčanice, slovčanice, anagrami i dr. Prvu zagonetku – šaradu, objavio je u 10. broju Ilustrovanog lista od 16. ožujka 1915., potpisanu s V. R. Spasić.

Štef