U 16. broju časopis Dom i sviet 1892. , na 459. stranici
(tada su se stranice označavale od početka do kraja godine!) objavljuje
kriptogram čiji autor je D. H. Garčinski.
U rukopisu o kriptogramima, što ga priprema Zvonimir Bach, navedeno je da je ovaj kriptogram značajan zbog toga
što se po prvi puta koristi taj naziv - kryptogram.
A tko je D. H. Garčinski? O njemu do sada ništa nije pisano, barem koliko ja
znam. Po ovome bio je suradnik Doma i
svieta, gdje je objavio još nekoliko zagonetaka. Kolega Bach navodi da je
iz Buševca.
U 13. broju Doma i svieta iz iste godine naveden je
popis odgonetača brojčane zagonetke objavljene u 11. broju, i među njima je i
D. H. Garčinski iz Busovače. U Hrvatskoj lipi iz 1875. godine D. H. Garčinski je objavio četrnaest
zagonetaka: aritmetičku zadaću, aritmogrif, konjićev skok (4), logogrif (2),
rebus, slovčani rebus, zagonetku u konjićevom skoku i zagonetke (pitalice). U Hrvatskom biografskom leksikonu
pod odrednicom Eduard Breier nalazimo i podatak da
je Breierovu priču o legendarnoj pogibiji bana Nikole Zrinskog 1664. preveo s
njemačkog upravo D. H. Garčinski, a objavljena je u časopisu Naše gore list 1865. godine.
Vjerujem da ćemo daljnjim
istraživanjima početaka našeg zagonetaštva doći i do novih podataka o ovom
zagonetaču s kraja devetnaestog stoljeća.
4 komentara:
Je li možda BLAŽENIK?
rješenje. Bože živi našeg kralja.Ovo je ne samo prvi naziv kriptogram nego i prvi s pokazateljima: to su broj osam znači preskok od osam slova udesno a vrh krune pokazuje start (udesno što treba pogoditi).Ključ nije samo postupak (ovdje je to premetanje) nego i skup pokazatelja o čemu će biti pisano u budućoj knjizi.
Preskakao sam po osam slova i nisam dobio ovo rješenje. Vjerojatno to nisam dobro činio.
Kad je ovaj kriptogram objavljen autor je već bio u Zagrebu, to sam našao u odgovorima uredništva u istom broju.
Objavi komentar