Lukin premetajni nadnevnik (245)

 

LuPa

Pjesma ocu Dominiku Baraču

Kad se budem, Bože, k Tebi penjao 

nova pjesma Klape Sveti Juraj HRM 

Uoči obilježavanja obljetnice stradavanja Vukovara i Škabrnje Klapa Sveti Juraj HRM objavljuje novu pjesmu Kad se budem, Bože, k Tebi penjao. Ova pjesma je puno više od samog  glazbenog djela – ona je hommage hrabrosti i vjeri o. Dominika Barača OP, čija je tragedija oslikana kroz tekst, glazbu i spot.

Pjesma Kad se budem, Bože, k Tebi penjao prikazuju posljednje dane o. Dominika Barača, dominikanca, filozofa, teologa i humanista koji je nakon Drugog svjetskog rata zatočen i pogubljen 17. studenog 1945. godine zbog svoje vjere i moralne dosljednosti.  Pjesma ne samo da čuva uspomenu na o. Barača, već povezuje i žrtve iz različitih vremena, stvarajući most između prošlosti i sadašnjosti. Ona povezuje dvije velike povijesne tragedije Hrvatskoga naroda – 1945. i 1991. godinu, što joj daje snažnu simboliku, a sama melodija, s klapom i modernim glazbenim elementima, doprinosi toj dimenziji.

 

o. Dominik Barač 

Dominik Barač, rođen 1912. u Slanome, bio je istovremeno i vrhunski intelektualac, poliglot i jednostavan dominikanski redovnik koji je vjerno slijedio Kristov nauk i ustrajno želio narodu unositi Njegovo svjetlo i nadu. U svojoj je doktorskoj disertaciji o socijalnoj filozofiji boljševizma jasno predvidio kataklizmu koju će svijetu i ljudima donijeti tada nadolazeći komunizam i boljševičke zablude. Iz tog su ga razloga partizani, pod lažnom optužbom, 1944. uhitili, a 1945. prijeki ga je vojni sud osudio na smrt. Utamničen najprije u Dubrovniku, a zatim u Trogiru, strpljivo je i nepokolebljivo čekao izvršenje presude, potajno se dopisujući sa subratom i drugim svećenicima osuđenim na dugogodišnju robiju.

Saznavši 16. studenoga 1945. da će u zoru sljedećega dana biti strijeljan, poslao je posljednju poruku sa zamolbom da mu, kada se bude spuštao skalinama kraj njihove tamnice, subrat odriješi grijehe. Na stratištu je bio miran i dostojanstven, zadnjim dahom izgovarajući Kristove riječi oprosta, a po njegovu se tijelu rasula krunica koju su mu krvnici bjesomučno strgnuli s pojasa. Njegovoj je utamničenoj subraći milosrdni čuvar za uspomenu donio dvanaest zrna koja je kriomice uspio spasiti. Osamdeset godina kasnije zablude su boljševizma davno razrušene, a Baračevi ustrajni pozivi na služenje istini i pravdi odjekuju jednako snažno kao i kad ih je u svom mladenačkom zanosu zapisivao. Stoga Dominik Barač nije bio samo simbol žrtve komunizma, već je i simbol vjere i nade koja je ostala čista i postojana unatoč svim nedaćama.

 

Tvoja Ljubav mene nosi kao oblake,

kud god idem predajem se samo Srcu Tvom.

Daj da uvijek vjerno slijedim Tvoje korake

kad me zovu tuđe zemlje ili rodni dom.

 

Dok u meni ljuljaju se grane maslina

i dok ptice svojom pjesmom njišu valove,

znam u Tvojoj ruci da je moja sudbina

i da čuješ moje duše žarke molitve.

 

Kad se budem, Bože, k Tebi penjao

taj zadnji puta, po skalinama,

moje grijehe tada Ti odriješi sve,

i oprosti mojim sucima.

 

Gospodnji je Duh na meni, Ti me pomaza!

Moje riječi ruše kule tuđih zabluda.

Nema straha ni od smrti ni od poraza

onaj tko je odan vjeri svoga naroda.

 

Kad se budem, Bože, k Tebi penjao

taj zadnji puta, po skalinama,

moje grijehe tada Ti odriješi sve,

i oprosti mojim sucima.

Kad se budem, Bože, k Tebi penjao

taj zadnji puta, po skalinama,

moje suze neka zemlju ne taknu,

nek' se prospe moja krunica.

 

Neka moja snaga budu Pravda, Istina,

neka uvijek Tebe slavim svojim mislima!

Daj da budem baklja gdje je tama ledena,

daj da nosim svjetlo Nade drugim ljudima!

Glazba: Slavko Nedić

Tekst: Iva Čuvalo

Aranžman i orkestracija: Mario Božić

Eurovizijski rekorderi

 

(Mladen Marković, Skandi Feniks broj 1234, 9. V. 2023., str. 4 i 5)

Feniksovac

Idemo na XXXVIII. SOZAH (17)

Gertruda Munitić

(Omiš, 30. srpnja 1939.)

Hrvatska operna pjevačica. Završila je srednju glazbenu školu u Splitu. Svirala je klavir i violončelo. Dvije je godine honorarno pjevala u splitskom kazalištu, a onda joj je stalni angažman ponudilo osječko kazalište, u kojem je provela punih deset godina. Dugi niz godina bila je članica sarajevske opere. U bogatoj karijeri osvojila je brojne nagrade, među ostalima i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva i nagradu 27. juli BiH za kreacije u Rigolettu, Traviati, Kiss me Kate i My Fair Lady, te bila miljenica mnogih ljubitelja opere. Godine 2007. preselila se iz Sarajeva u Zagreb gdje i danas živi.

SOZAH-ovac

Idemo na XXXVIII. SOZAH (15)

 

NA OMIŠKOJ STINI

Prije trideset godina je na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu prvi put izvedena pjesma Na Omiškoj stini. Autor teksta je Pere Picukarić, a obradu za  klapsku izvedbu priredio je maestro  Dušan Šarac.

(Kviskoteka broj 1364, 2. VII. 2021., str. 36)

Grad Omiš je pjesmu Na Omiškoj stini proglasio  svečanom pjesmom Grada Omiša. Uz grb i zastavu, Grad Omiš predstavlja se svojom svečanom pjesmom i njome se izražava pripadnost Gradu Omišu. Svečana pjesma rabi se sukladno odredbama Statuta Grada Omiša, na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo Grada Omiša. Tako je odana izuzetna čast i priznanje autorima koji su svojim djelima obilježili našu glazbenu scenu, a osobito klapsku pjesmu. Tko je  autor stihova omiške svečane pjesme?

Pere Picukarić

(27. rujna 1947., Kamenmost u općini Podbablje)

Diplomirani je pravnik u zasluženoj mirovini. Uglazbljeno mu je oko 400 pjesama na raznim nosačima zvuka. Autor je stihova brojnih skladbi koje je uglazbio maestro  Dušan Šarac, a izvedene su se na večerima novih skladbi Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

Evo nekoliko naslova: Ajde Mare (1983), Šta je lipo, kratko traje (1984), Meni fali ruka muška (1985), Šijavica (1986), Na omiškoj stini (1992), Noćas ćemo zapivati (1994), Žižula (1995), Mi (1996), Kap jubavi (1997), Nema bojeg (2002), Libar od života (2004), Adio ti, dušo (2005).

Njegove su stihove uglazbili brojni skladatelji i osvojili brojne nagrade na festivalima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tako je 2006. u Splitu nagrađen kao najbolji njegov tekst pjesme Ma ne soli more. Stihove njegovih pjesama izvode, osim klapa, brojni sastavi i pjevači: Mišo Kovač, Tomislav Ivčić, Ivo Fabijan, Mladen Grdović, Dražen Žanko, Milo Hrnić i dr. Objavio je audiokasetu Ban Jelačić opet među nama i knjižicu Život, vjera i duhovni lik hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca (1991.).

Počasni je građanin Grada Omiša od 2004.  Posebna mu je počast iskazana  i tako što su na spomeniku klapskoj pjesmi (na zapadnom ulazu u Omiš!) na postamentu prenešeni stihovi iz spomenute svečane pjesme Grada Omiša.

Iulianus

Idemo na XXXVIII. SOZAH (5)

Kada se spomene Omiš, tada je prva asocijacija Festival dalmatinskih klapa, glazbena priredba koja se u tomu gradu, na Trgu sv. Mihovila, održava od 1967. Do danas je doživjela 56 izdanja. Tri nagrade (Zlatni, srebrni i brončani štit s grbom grada Omiša) dodjeljuje ocjenjivački sud, a jednu (Zlatni omiški leut) publika. No od 1969. i publika dodjeljuje Zlatni, srebrni i brončani omiški leut. Na prvome festivalu publika i žiri prvu su nagradu dodijelili klapi „Gusari sa Neretve“ iz Opuzena.

Već od 1968. uvedena je i Večer novih skladbi. Ženske klape se zasebno natječu od 1991. kada je pobijedila klapa „Brodosplit“. Večer mješovitih klapa uvedena je u program 2004. kada je slavila klapa „Tamarin“ iz Vranjica. Na ovogodišnjemu FDK-u trijumfirale su dvije zagrebačke klape: „Stine“ kod gospode i „Oželanda“ kod dama.

SOZAH-ovac

Enigmoiskrice (42)

Tragajući za riječima od četiri slova slučajano sam u bespućima svemrežja naišao na islandski pop-rock-folk sastav „Amiina“, koji djeluje od 2004. Njegov prvi minialbum iz 2005. zove se ANIMAMINA i predstavlja obosmjerku. Na njemu se nalazi i pjesma naziva SKAKKA. Na albumu KURR iz 2007. pjesme su naziva LORI, SAGA, SOGG, RUGLA, GLAMUR, SEOUL i BOGA, a na albumu PUZZLE iz 2010. pjesma je imenom PUSL. Zgodno je za pribilježiti.

Zanimljivko

Šta su oni za Mišu Kovača

(Mladen Marković, Skandi Feniks broj 1083, 14. IV. 2020., str. 22 i 23)

Feniksovac

„I“ monovokalik sa 14 slova!

Abel Makkonen Tesfaye pravo je ime i prezime kanadskoga pjevača The Weeknda (1990.). On je ove godine objavio svoj četvrti album pod nazivom „After Hours“ na kojemu je najveća uspješnica pjesma „Blinding Lights“. Na taj je način svijetu darovao novi četrnaestoslovni monovokalik!

Zanimljivko

Enigmoiskrice (8)

Šesto šezdeset šesti (666.) broj Kviskoteke nikada nije izašao. Naime, nakon broja 665-oga pojavio se broj 665a. Kao dokaz nudim vam preslike naslovnica triju uzastopnih brojeva Kviskoteke iz toga doba. A tko je toliko sujevjeran, ne znam!

Kako ta brojka u Bibliji označava broj životinja, poslušajte najveću uspješnicu britanskoga HM-sastava „Iron Maiden“ naslova „The Number of the Beast“ s istoimenoga albuma iz 1982.

https://www.youtube.com/watch?v=7-iRf9AWoyE

Enigmatić

Požutjela enigmatika (132)

(Zdenko Hranjec, Pop skandi broj 15, 15. V. 1985., str. 12)

Enigmopovjesnik

Poznati zagonetači (67) – DRAGUTIN LISAC

DRAGUTIN LISAC

(Vinkovci, 1. studenoga 1921. – Milano, 20. svibnja 2018.)

Diplomirani pravnik, glazbeni menedžer i producent i zagonetač. Gimnaziju je završio u rodnome gradu, a Pravni fakultet u Zagrebu 1948. Prvi objavljeni rad bijaše mu ispunjaljka u Sfingi Rebusu iz 1937. U petome broju Sfinge od 8. XI. 1952. bio je autorom svih radova. Surađivao je još u beogradskome Znaku pitanja (1939.), Omladini (1940.-41.) i zagrebačkim listovima  Zagonetka (1945.), Problem (1946.), Enigmatske novine (1952.), Rebus (1951.-53.) i Džepna križaljka u kojoj je 1952. bio zamjenikom urednika. Potom je prestao zagonetati sve do pojave Vjesnikova kviza. Od 1966. radio je u Milanu pri Udruzi talijanskih opernih umjetnika da bi poslije postao samostalnim menedžerom. Godine 1999. osnovao je Zakladu Belcanto.

Sastavljao je većma križaljke, rebuse, premetaljke i opetovne likove. Radove je potpisivao s Dragan Lisac, Carls Fox, Charles Renard, Fox, Karl Fuchs, Minčolo i Volpone. Predstavljen je u Leksikonu zagonetača Jugoslavije iz 1979., a spominje se u Malome zagonetačkome datumaru iz 1983.

Kriptogram zbrajanja

    VRATAR

 + VALTER

    TOTILA

Ključ rješenja: 4 – 9 – 1 – 8 – 6 – 7 – 3 – 5 predstavlja ime znanoga francuskoga književnika (1694.-1778.).

(Zagonetka iz 1945.)

Premetaljka

Haljine si od nje šiju žene neke,

znate l' možda ime reći  poljske rijeke!

Kriptogram

PRIREZ

NICOLO

JASPIS

SESTRA

MOLITI

NANTES

CLIVIA

(Rebus iz 1951.)

Mijenjaljka

U prirodi posvuda vlada divan sklad.

Instrument ovaj svira momak mlad!

(Sfinga iz 1952.)

Zvijezda

Vodoravno i okomito: 1. Omirisati, 2. Prekršaj, delikt, 3. Drhtaj, titraj, 4. Odobrenje, suglasnost, 5. Luka.

(Sfinga iz 1952.)

Spajaljka

Kad prijedlogu jednom

dodaš žensko ime,

jednu vrstu sporta

dobio si time!

(Rebus iz 1953.)

Poznatnik

Iz pjevačkog opusa Angelique Kidjo

Pretražujući svemrežje „nabasah“ na pjevačicu iz Benina Angelique Kidjo (1960.). Vjerojatno za nju niste nikada čuli, uostalom kao ni ja, ali snimila je 15-ak albuma i još je uvijek aktivna. Neki njihovi nazivi mogli bi biti zanimljivi: Logozo (1991.), Aye (1994.), Fifa (1995.), Oremi (1998.), Oyaya (2004.), Djin djin (2007.) i Öyö (2010.). 

A njezino puno ime i prezime glasi Angelique Kpasseloko Hinto Hounsinou Kandjo Manta Zogbin Kidjo i broji čitavih 55 slova!!! I 'ajde sad, uvrsti ga u križaljku!

Zanimljivko

Tomaš Klus, tko je taj?

Među monovokaličnim riječima koje od samoglasnika sadrže samo „U“ Marko mi je Mihaljević poslao i prezime Klus. Tako se preziva češki glazbenik, tekstopisac i glumac Tomaš Klus (1986.). Izim monovokaličnoga prezimena zanimljiivim mi se čine i nazivi nekih njegovih albuma i pjesama. Prosudite sami!

AŽ ..., DOPIS, CAS – pjesme s Klusova albuma „Cesta do zahu(d)by“ iz 2008.

SIBYLA – Klusova pjesma s albuma „Racek“ iz 2011.

JSEM – pjesma s njegova albuma „Promename“ iz 2014.

ANAT – pjesma Tomaša Klusa s albuma „Anat život meni“ iz 2015.

A PAK, MASAM, ONITI, VOOL – četiri pjesme s Klusova albuma „SpOlu“ iz 2018.

Zanimljivko