Stilistika i enigmatika

Seminarski rad iz kolegija Figure i diskurzi, 2022.

1. Uvod

Rijetko koja osoba, koja se u slobodno vrijeme »druži« s enigmatskim časopisima razmišlja o tome da u njima može naći išta više od klasičnih zagonetki. Rijetko kada netko pomisli da su baš ti časopisi mjesto na kojemu se pojavljuje obilje stilskih figura. Ako je čitatelj dobar poznavatelj figura, vjerojatno će primijetiti anagram, posebice kada ga se tako i naslovi u časopisu. Primijetit će i palindrom, jer ga se često, s uskličnikom, navodi u križaljkama kao uputu. Stilske figure odlično pokazuju koliko umješno autor zadatka rabi svoje znanje. Mnoge zagonetke upravo kao svoju osnovnu postavku imaju neku stilsku figuru, npr. već spomenuti anagram ili palindrom. Isto vrijedi i za teleskop, vrstu zadatka kojega je polazište poznavanje figure dorica castra. Osim njih, za enigmatiku su iznimno važne igre riječima, ponajviše one zvukovne i slikovne. Jedna takva, rebus, vjerojatno je jedna od poznatijih zagonetki. Najzastupljenija je svakako perifraza jer se pojavljuje u svakoj križaljci i njome se autor služi ne bi li uputio na rješenje koje je najčešće jedna riječ.

Sve stilske figure navedene u ovom radu pronađene su u hrvatskim enigmatskim časopisima Feniks, Kviskoteka i Kvizorama te na internetskim stranicama i blogovima koji su posvećeni enigmatici. Sve definicije stilskih figura preuzete su iz Rječnika stilskih figura Krešimira Bagića.

2. Figure dikcije

2.1. Anagram

Anagram, u enigmatskim časopisima poznatiji kao premetaljka, stilska je figura koju bi vjerojatno svaki ljubitelj enigmatike znao prepoznati. Vrlo je čest, tj. pojavljuje se u većini takvih časopisa. Anagram je figura dikcije u kojoj su »riječ, spoj riječi ili rečenica nastali premetanjem slova koje druge riječi, spoja riječi ili rečenice.«1 Najzastupljeniji su anagrami osobnih imena. Anagramiraju se imena osoba koje su u trenutku izdavanja časopisa zbog nečega u središtu pažnje te imena poznatih i važnih ličnosti – glumaca, pjevača, sportaša, književnika, povjesničara i drugih. Uspješnost anagrama očituje se u tome da se izmijenjenim redoslijedom slova oblikuju riječi, spojevi riječi ili rečenice koji tematiziranu osobu karakteriziraju iz neočekivane perspektive. Osim toga, uz anagram će uvijek biti priložena i slika te osobe, često i kakva riječ ili sintagma koja osobu pobliže opisuje.

Pjesnikinja:

Pervanu san!

 

Rješenje: Vesna Parun

(Kviskoteka 1392, 14. 1. 2022, str. 20)

 

Pogledajte judi,

Ajdukova tigra,

i KRAMA bi VOLIJA

s njime da zaigra!

Rješenje: Marko Livaja

(Kvizorama 1551, 15. 1. 2022, str.14)

Kao što se može primijetiti, autor anagrama nekad će smisliti i stihove koji opisuju osobu i pojam o kojem se radi, a slova koja čitatelj treba iskoristiti kako bi dobio rješenje tipografski će istaknuti.

Relativno su česti anagrami naslova filmova, serija, kazališnih predstava, romana ili pak anagrami koji opisuju kakvu aktualnu pojavu ili poznati izraz.

Gotovčeva opera:

Svratio je eno gosa!

Rješenje: Ero s onoga svijeta

(Kviskoteka 1392, 14. 1. 2022, str. 16)

Ruski pisac i njegov ljubavni roman:

Čitana lektira velikana o njoj slavnoj!

Rješenje: Lav Nikolajevič Tolstoj »Ana Karenjina«

(Kviskoteka 1392, 14. 1. 2022, str. 8)

E. G. strefi sliku!

Rješenje: stilske figure

(Kvizorama broj 1551, 15. 1. 2022, str 40)

2.2. Epenteza

Dodavaljka ili logogrif nazivi su enigmatskih zadataka kojima je u podlozi epenteza. To je figura dikcije koju primjećujemo kod onih riječi koje karakterizira »etimološki nemotivirano umetanje glasa ili sloga u sredinu riječi ili na morfemske granice.«2

Irska dodavaljka:

Legenda po Irskoj kruži

o velikom zmijskom caru:

pitonu što glazbu kuži,

nadarenom muzičaru ...

Umjesto da jede ljude

posveti se svom talentu:

divno svira, svi se čude,

na puhačkom instrumentu!

(Kvizorama 199, siječanj 1996.)

Imajući na umu kako funkcionira epenteza, kada čitatelj otkrije da je prva tražena riječ vrsta zmije, boa, dodavanjem jednog slova, otkrit će da je druga tražena riječ glazbeni instrument, oboa. Dodavaljke su redovito pisane u stihu, što navodi na pomisao da im nije cilj samo motivirano upotrijebiti dvije riječi kojima će se dodavanjem slova ili sloga dobiti nova riječ, nego i osmisliti stihove koji će zabaviti čitatelja te, naravno, oblikovati intrigantan kontekst kao pomoć u odgonetavanju.

2.3. Palindrom

Česta je zagonetačka forma i palindrom, figura dikcije koja se odnosi na »riječ, stih, rečenicu ili čitav iskaz koji se mogu čitati i slijeva nadesno i zdesna nalijevo.«3 U jednoj Kviskotekinoj talijanki stoji uputa: »Božica Ištar, Inana (palindrom!)«.4 Tom je uputom čitatelju jasno naznačeno da će morati otkriti još jednu inačicu imena Ištar, i to onu koja se u oba smjera čita jednako (rješenje je Inani). Časopis Feniks ima poseban zadatak – Palindromnu rečenicu. Čitatelju je ponuđen niz slogova čam, či, le, li, ma, ve koje treba složiti u palindromnu rečenicu i dobiti rješenje: Ma, Čile veličam.5 Uspješnost zadatka pretpostavlja da je rečenicu moguće pročitati jednako i slijeva nadesno i zdesna nalijevo.

Enigmati ponekad ne koriste palindrom u njegovu osnovnom značenju. Ponekad naime uputa palindrom pretpostavlja da će čitatelj riješiti zadatak ako riječ pročita zdesna nalijevo i upiše ju na odgovarajuće mjesto. Primjerice autor palindromnog rebusa ponudio je čitatelju ilustracije, odgonetku i frazu za rješavanje. Odgonetajući ilustracije i prateći frazu, čitatelj će dobiti riječi as, osa(n), rob koje će – kada ih pročita zdesna nalijevo – dati rješenje Borna Sosa.6

2.4. Pangram

Pangram, koji je enigmatima poznatiji pod nazivima abecedna rečenica, abecedaljka, sveslovna rečenica ili sveslovka, »rečenica je koja sadrži sva slova abecede (ili kojeg drugog alfabeta).«7 Od autora pangrama očekuje se da kreira što kraću i što suvisliju rečenicu. Cilj je da se svaki suglasnik upotrijebi samo jedanput, dok se samoglasnici mogu ponavljati više puta. Pangramska artističnost drži se načela što kraće, to bolje. Evo nekoliko primjera:

33 slova: Bđah noć gdje uz filc škamp žnje čvrst džilj!

(Kvizorama 1247, 27. 2. 2016., str. 3)

33 slova: Njoj pljačkom zgrćeš: tuđ CD, VHS, bež fildžan!

(Kviskoteka 185, 24. 4. 1998., str. 22)

40 slova: Stručnjak Fadil Hadžić zamišljen pogađa vježbicu!

(Enigmatikon, 2002., str. 139)

Da bi što bolje demonstrirali umijeće, autorima sveslovki savjetuje se da izbjegavaju nabrajanje i vlastita imena. Izvjesno je da će rečenica koja sadrži veći broj slovnih znakova imati i više smisla. Upravo su zbog toga osobito na cijeni sveslovke koje koriste iznimno malen broj znakova. Iza takvih rečenica stoje autori koji izvrsno poznaju jezik, rječnik i različite vrste kombiniranja jezičnih jedinica.

U osmišljavanju sveslovki okušavaju se i studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u sklopu kolegija Figure i diskurzi profesora Krešimira Bagića. Neke od uspješnijih nalazimo u Rječniku stilskih figura pod natuknicom pangram.

30 slova: Što fali: b, c, č, ć, d, dž, đ, e, g, h, j, k, lj, m, n, nj, p, r, s, u, v, z, ž?

(E. Celinić)

43 slova: Hmelj, grožđe, dinje, tartufe – sve je šiknula Zubčiću u džep.

(M. Petričević)

53 slova: Fućkaš dućan, pođoh u džunglu da izaberem nježan, ljubičast cvjetić.

(A. Korajac)

Autorica prvoga načinila je savršeni pangram – upotrijebila je samo jednom svako od 30 slova hrvatske abecede. Drugi primjer mogao bi se promatrati kao heterokonsonantski pangram s obzirom na to da je svaki suglasnik iskorišten samo jednanput (osim suglasnika c, koji nije iskorišten), a samoglasnici su se ponavljali. Treći je pak pangram tzv. jednostavni pangram jer se u njemu ponavljaju i samoglasnici i suglasnici.

3. Figure konstrukcije

3.1. Akronim

U enigmatskom kontekstu relativno se često pojavljuje i figura koja se naziva akronim, a koja se određuje kao »kratica sastavljena od početnih slova (ili slogova) riječi višečlana izraza ili naziva.«10 Od čitatelja se obično zahtijeva da ju sam prepozna i napravi od zadanih opisa. Primjerice na temelju uputa da se traži kratica za »lokalnu akcijsku grupu« ili »narodni trgovački lanac« čitatelj će trebati sam izlučiti akronime LAG i NTL. Takve upute karakteristične su za križaljke koje se nazivaju talijanke.

3.2. Akrostih

Akrostih je »izraz koji – na vertikali teksta – oblikuju početna slova stihova, distiha ili strofa pjesme. Taj izraz može biti ime, riječ ili rečenica.« Ta se figura konstrukcije u enigmatici naziva još i prvoslovka. Obično se radi o pjesmi čija se početna slova, da bi dala rješenje, mogu čitati i od vrha prema dnu i obrnuto. Rješenje je najčešće ime autora ili ime osobe kojoj su stihovi posvećeni, neka riječ ili rjeđe rečenica. Postoji više inačica prvoslovke, pa se tako ona kojoj se čitaju samo prva slova zove monovokalna.

Ispočetka, kao đačić,

Već pisanjem čuda čini,

A bili su to stihovi

Na goranskoj kajkavštin ...

Gdjegod bio, pisao je

O ondašnjim prilikama,

Rekao je puno toga,

A cijene mu nema Jama...

Negdje tamo, oko Foče,

Krije mu se grob u gori

O kojem nam on zapravo

Vjerno posve Jamom zbori...

A ostaju, za pamćenje,

Čvrste rime, skladne, točne,

Iznjedrene od pjesnika

Ćudi snažno neporočne...11

 

Rješenje: Ivan Goran Kovačić

(Kvizorama 1252, 2. 4. 2016, str. 14)

Ako se čita prvi slog svake prve riječi u stihu, radi se o slogovnoj prvoslovci.

Krasni gradić, divna plaža,

Ljeska se more na suncu,

Vikendice kao vile

Cakle, blješte na vrhuncu12

Rješenje: Kraljevica

(Vjesnikov kviz 98, 19. 11. 1975)

Kada se u pjesmi čitaju prva dva slova svake prve riječi, suočeni smo s dvoslovnom prvoslovkom.

Srebrni jelen sreću nam nosi

Eto i snijega u tvojoj kosi.

Napuni čašu, nazdravi svima

Novo nam ljeto donosi zima.

Vani, gle, snježi bjelina čista

Godinu cijelu lice nek' blista.

Dignimo čaše, vino nek' teče

Naspi još jednu za ovu veče.13

Rješenje: Sretna nova godina

(Vjesnikov kviz 362, 1. 1. 1988.)

3.3. Dorica castra

Dorica castra, figura je konstrukcije, karakteristična za Feniksovu zagonetku teleskop. »Završetak jedne riječi postaje početak sljedeće. Ponavljati se mogu jedan ili više slogova.«14 Autor teleskopa ponudit će nekoliko ilustracija koje čitatelj treba prepoznati te ih smjestiti u polja teleskopa tako da se nastavljaju jedna na drugu. »Primjerice, kada bi na crtežima bili: čavlić, naranča, pirana, vampir i vigvam rješenje bi bilo: vigvampiranarančavlić.«15

4. Figure riječi

4.1. Zvukovne igre riječima

Pod kategorijom logogrifa, pronađen je zanimljiv enigmatski zadatak, nazvan brojčanim logogrifnim rebusom. Autor, nakon što je čitatelju zadao da od deset nula koje svojim rasporedom čine jednu nulu otkrije da se radi o frazi »od nula ništica«, ponudio je i sliku odgonetke po kojoj će čitatelj, poznaje li princip onoga što nazivamo zvukovna igra riječima, otkriti da se na njoj nalazi glumica Ornela Vištica. Na to će ga rješenje potaknuti upravo zvukovna sličnost s početnom frazom.

Osim kod brojčanog logogrifnog rebusa, načelo zvukovnih igara koristi se i u zagonetkama pod nazivom čitaljka. Za njihovo rješavanje potrebno je znati da se radi o homonimiji ili homofoniji s nekom od ponuđenih riječi ili izraza. »Isti se glasovni slijed ponavlja, ali tako da se oblikuje drukčiji izričaj.«16

Sve tinja, zapamti.

Samo ona – plamti!

Rješenje: svetinja

(Kvizorama 1551, 15. 1. 2022, str.14)

Vlas titana – klada!17

Rješenje: vlastita naklada

(Čvor, 1979, str. 25)

Naš Ilija da je znao

starogrčka čitat slova,

bar bi nešto naučio

iz eposa Homerova.18

Rješenje: Ilijada

(Čvor, 1979, str. 23)

U pojedinim čitaljkama do rješenja će se doći tako da se riječi koje daju odgovor pročitaju zdesna nalijevo ili da se od zadnje riječi u nizu koja daje odgovor uzme samo prvo slovo ili prvi slog. Takve su čitaljke teže za odgonetnuti. Navedena čitaljke dobro ilustriraju funkcioniranje zvukovnih igara rječima ovog tipa.

4.2. Slikovne igre riječima

Zasigurno najpoznatiji oblik slikovnih igara riječima jest rebus, vrsta zagonetke u kojoj autor čitatelju nudi slike, ponekad i dodatna slova pomoću kojih, koristeći zadanu frazu, treba otkriti rješenje. Rješenje nikad nije povezano s onim što slike predstavljaju.

 

Primjerice jedan je autor ponudio slova N i O te ilustraciju varana pored kojeg se nalazi glista. Prateći frazu čitatelj bi trebao doći do rješenja: nova rang lista.

Autori rebus ponekad povezuju i s drugim vrstama zagonetki, najčešće s anagramima, ali i palindromima i logogrifima (kako je već navedeno).

5. Figure misli

Daleko je najzastupljenija stilska figura u enigmatici perifraza, tj »višečlani izraz koji stoji umjesto jedne riječi ili naziva.«19 Karakteristična je za križaljke (skandinavke, talijanke i sl) u kojima autor na rješenje potiče uputama poput: najbrži pas (hrt), najveći morski sisavac (kit),20 tisuću kilograma (tona).21 Perifraza je najzastupljenija figura jer se njom može opisati bilo koja riječ, ime ili pojam. Između upute koju autor daje (perifraze) i rješenja koje čitatelj treba otkriti (riječi ili naziva) uspostavlja se sinonimni odnos. Za primjere perifraze odlično će poslužiti Kviskotekine tematske križaljke. U njima će autor posebno istaknuti ona polja u koja će se upisivati pojmovi vezani za temu koja je prethodno najavljena naslovom i slikom. Tako u jednoj skandinavki naslova Tiho pada snijeg!22 pronalazimo perifraze kao što su: snijeg koji nikad ne kopni (vječni snijeg), izraz u značenju: ono što više ne postoji (lanjski snijeg), štitnik od snježnih nanosa (snjegobran). U skandinavki naslova Priča o vrbama,23 neke od uputa u vezi s temom koje autor daje jesu: vrsta vrbe, strmogled (žalosna vrba), fig. izraz za: sasvim nesigurna stvar (na vrbi svirala), fig. izraz za: to se neće nikad dogoditi (kad vrba grožđem rodi). Posljednja je zanimljiva i zato što se radi o adinatonu,24 ali i o inverziji25 te poznate adinatonske konstrukcije.

Zaključak

Kada u ruke uzme enigmatski časopis, čitatelj je dobio mnogo više od zadataka za rješavanje. Dobio je zabavu i razbibrigu, ali i kreacije iznimno talentiranih i svestranih osoba. Znati osmisliti križaljku, premetaljku, rebus ili bilo koju drugu zagonetku mnogo je više od onoga što se danas naziva »kvizaškim znanjem«. Napraviti da se svaka riječ u križaljci nalazi baš na određenom mjestu, a pritom kao pomoć za njezina rješenja koristiti dobre perifraze, metafore i opise, osmisliti premetaljku, bila ona u stihu ili ne, koja riječima daje odličan kontekst i služi kao velika pomoć ili pak čitatelju zadati rebus koji od njega zahtijeva da prepozna ilustracije i od njih složi pojam, izraz ili rečenicu mnogo je više od poznavanja kulture i općeg znanja. Osmišljavanje enigmatskih zadataka pretpostavlja poseban talent. Radi se o autorima koji toliko dobro poznaju svoj jezik da svjesno koriste stilske figure, osmišljavaju ih i njima vješto rukuju, dapače figure su nerijetko osnovni dio njihova stvaralaštva.

Izvori

Feniks 75, 13. 1. 2022.

Kviskoteka 1250, 26. 4. 2019.

Kviskoteka 1392, 14. 1. 2022.

Kvizorama 1551, 15. 1. 2022.

Literatura

Bagić, Krešimir, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Deseta umjetnost – enigmatika [16. 1. 2022.]

Enigmatika (tupljenje i oštrenje) [16. 1. 2022.]

Lucija Dunger,  28. siječnja 2022.