11.
svibnja
JURIĆ, Frida (Sarajevo,
11. V. 1920 – Sarajevo, 5. XI. 2011.). Prvi zagonetački rad, križaljku,
objavila je u broju 273 bjelovarske Čvor Razbibrige od 11. XII. 1976.
godine. U istom listu objavljeno joj je desetak križaljaka (1976-77, 1980,
1982). Bila je članica Enigmatskog udruženja Čvor od 29. XII. 1976.
godine.
oOo
KRUPIĆ, Elvedin (Sanski
Most, 11. V. 1965). Dipl. inž. arhitekture. Prvi zagonetački rad, križaljku,
objavio je kao student u bjelovarskom Mini Čvoru 1984. godine. Još
nekoliko križaljaka objavio je u Mini Čvoru (1984, 1987), Orbisu i
Zvorničkim enigmatskim novinama.
oOo
PELEH, Slavko (Okučani,
20. VIII. 1937 – Zagreb, 11. V. 2020).
Dr. sc. filologije, dipl. ekonomist, novinar, publicist, prevoditelj i
urednik. U čarobni svijet zagonetaka upisao se objavom prve križaljke u broju
80 osječkog Rebusa od 15. V. 1961. godine. Zagonetke mu se mogu naći na
stranicama listova Čvor (1968-72), Čvor Križaljka (1970-71, 1978,
1981), Čvor Razbibriga (1972-76, 1978-1980, 1982), Čvor specijal
(1969), Densi kraljica gusara (1970), Džepna križaljka (1965), Enigma
(1962), Kvizorama (2008), Mali vjesnik (1978), Mini Čvor (1969-74),
Predah (1974-75), Razonoda miliona, Rebus (Os, 1961-64), Studio,
Vikend i Vjesnikov kviz (1976-77, 1989, 1991). Uređivao je Mini
Čvor prvih pet godina izlaženja i bio stalni član uredničkog tima
Zagonetačkog društva Čvor iz Bjelovara. Dao je niz noviteta kao što su
polumozaična križaljka, pravopisna križaljka, povezane četvorine, a kronogramna
križaljka, objavljena u broju 91 Čvor Razbibrige od 3. VI. 1972. godine,
nazvana je pelehovka. Bio je član Enigmatskog udruženja Bjelovar,
kasnije Enigmatskog udruženja Čvor ili Zagonetačkog društva Čvor
iz Bjelovara od 8. X. 1968. godine.
Njegov rad u Društvu uz punu podršku Stjepana Horvata, dovest će do toga da će
Bjelovar biti proglašen enigmopolisom. U društvo je obnašao niz
dužnosti, bio je predsjednik (1973-74), član izvršnog odbora i drugih izvršnih
tijela. Bio je prvi predsjednik Zagonetačkog saveza Hrvatske (1983-85) i tajnik
Zagonetačkog saveza Jugoslavije (1985-87). Inicijator je brojnih natjecanja
odgonetača i autora zagonetaka, a pokrenuo je i sustav kategorizacije koju je
do osnivanja Zagonetačkog saveza Jugoslavije obavljao ZD Čvor. Naslov
zagonetačkog velemajstora dobio je 24. II. 1974. godine. Sudjelovao je na
gotovo svim Susretima zagonetača i odgonetača Jugoslavije, Susretu odgonetača i
zagonetača Hrvatske (1984, 1987, 1992-93, 1999, 2018), Enigmatskom vlaku,
Izletima u nepoznato i Međunarodnom susretu urednika enigmatskih listova Enigmapress,
te brojnim pojedinačnim druženjima zagonetača u Italiji, Mađarskoj, Poljskoj i
SAD. Najveći doprinos dao je na istraživanju zagonetaka u starim listovima,
počecima križaljke u Hrvatskoj, bibliografiranju knjiga, časopisa i članaka o
zagonetaštvu, izradi novog nazivlja za brojne zagonetke i dr. Napisao je više
stotina članaka o zagonetkama, listovima u kojima su tiskane, o autorima,
društvima, klubovima, natjecanjima i sl. Tiskano mu je dvanaest knjiga sa
zagonetačkom tematikom: Kako sastaviti dobru križaljku (1970), Počeci
križaljkotvorstva u Hrvatskoj (1971), Zagonetke Ivana Gorana Kovačića
(1974), Bibliografija enigmatike (1978), Rebusi u Slavena (1979),
Kamo ide naš suvremeni rebus (1980), Bibliografija Sfinge Rebusa
(1929-1941) (1982), Izabrane zagonetke Karla Barbalića (2001), Sto
pedeset godina Kalevale u Hrvata (1854-2004) (2005), Kalevala – finski
nacionalni ep (2006), Književni rad na zagonetkama u ilirsko doba
(1835-1850) (2021) i Književni rad na zagonetkama u postilirsko doba
(1850-1865) (2023). Za svoj zagonetački rad primio je niz priznanja i
zahvala, a valja istaći da je dobio Špicerovu zagonetačku nagradu (1977),
međunarodnu nagradu Zlatno Pero od Enigmapressa (1981), nagradu MEN
Bibliograf (1982) i Zlatnu plaketu Čvora povodom pedesete obljetnice
postojanja društva (2018). Doktor filologije postao je na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu 1987. godine s temom Književni rad na zagonetkama u ilirsko i
postilirsko doba (1835-1865). Za potpisivanje zagonetaka i zagonetačkih
tekstova koristio je šifre i pseudonime C-g, Charles Attene,
Cruciverbolog, Edi, Edi P., Edip Anas, Edi Panas, E. Panas, n/edi/n, n-Edi-n,
Panas, Slavko, Slavo Hlepek i S. P.
oOo
RAIČEVIĆ, Marina
(Pirot, 11. V. 1968). Nastavnica engleskoga jezika. Prva objavljena zagonetka
bila joj je obosmjerka (palindromna rečenica) u broju 2.429 beogradske Novosti
Enigme od 1. VI. 2018. godine. Objavila je sedamdesetak zagonetaka,
premetaljki, palindromnih rečenica i drugih stihovnih zagonetaka, u listovima Kvizorama
(2021), Novosti Enigma (2018-22), elektroničkom časopisu Vuk (Bor)
i blogu Enigmatika – tupljenje i oštrenje (2017-21). Koautorica je,
zajedno s Krstom Ivanovom i Radomirom Matićem, knjige Enigmatski bukvar
(2021). Članica je Enigmatskog kluba Bor (2015-22). Na Susretu enigmata
Srbije (2015) dobila je prvu nagradu u kategoriji stihovnih zagonetki.
Animirala je učenike na prigodnim zagonetačkim natjecanjima na školi Vuk
Karadžić u Boru i provela radionicu s enigmatskim zadacima na engleskom
jeziku u Narodnoj biblioteci u Boru (2017-18).
Stjepan Horvat
Nema komentara:
Objavi komentar