ponedjeljak, 16. studenoga 2020.

Kriptogramologija (89)

 Dragan Lisac nije nepoznat enigmatskoj javnosti i o njemu je već pisano, posebno prije dvije godine povodom njegove smrti. Rodio se u Vinkovcima,1. studenoga 1921. godine, gdje je završio gimnaziju, a potom je 1948. u Zagrebu diplomirao na Pravnom fakultetu. Najveći dio svoga života bio je glazbeni menadžer, producent i publicist. Od 1966. godine živio je u Italiji, gdje je radio u Društvu talijanskih opernih umjetnika. Godine 1999. osnovao je Zakladu Belcanto koja je stipendirala mlade operne umjetnike i razvoj glazbenog života.


U svijetu zagonetaka pojavljuje se u listu Anđeo čuvar br. 9 iz svibnja 1935. godine gdje su mu objavljene dvije zagonetke: streličarka i posjetnica. Tada je bio učenik nižih razreda gimnazije. Do II. svjetskog rata kao gimnazijalac surađuje u Anđelu čuvaru i Omladini, a posebice je aktivan u Sfingi Rebusu gdje prve radove objavljuje 1937. godine. Radovi su mu objavljeni u beogradskom Znaku pitanja, te u ratnoj Zagonetki. Poslije rata surađuje u zagrebačkim listovima Džepna križaljka, Enigmatske novine, Problem, Rebus i Zagonetka. Odlaskom u Italiju prestaje njegova zagonetačka aktivnost pa ga tek 1978. godine nalazimo kao povremenog suradnika Vjesnikova kviza.

Sastavljao je razne zagonetke, ponajviše križaljke, rebuse, premetaljke i opetovne likove. Radove je potpisivao s Dragan Lisac, Carls Fox, Charles Renard, Fox, Karl Fuchs, Minčolo i Volpone.

Dragan Lisac preminuo je u Milanu u 97. godini – 20. svibnja 2018. godine. Tamo je i kremiran 25. svibnja iste godine, a urna je položena u zajedničku grobnicu obitelji Lisac na zagrebačkom groblju Mirogoj 8. lipnja 2018.


Današnji kriptogram (zbrajaljka) objavljen je u poslijeratnoj zagrebačkoj Zagonetki u broju 12 od 17. studenog 1945.

Štef