Vladimir Vrđuka pripada plejadi zagonetačkih autora koji su utirali staze u hrvatskom zagonetaštvu još od sredine prve polovice prošlog stoljeća. Rođen u Zagrebu 8. siječnja 1904. godine gdje se i školovao, već u ranoj mladosti susretao se sa zagonetkama u tadašnjim novinama i časopisima. Prvu križaljku objavio je 15. veljače 1928. godine u zagrebačkoj Kulisi. Kako je to bilo vrijeme pojave prvih zagonetačkih listova i sam je 1930. godine pokrenuo časopis Rebus Razonoda čiji se prvi broj, od jedanaest izašlih, pojavio 1. veljače 1930. godine. Rebus Razonoda se spojila sa Sfingom i dalje je izlazila pod imenom Sfinga Rebus, a Vrđuka je bio stalni suradnik.
Njegove zagonetke mogle
su se naći i u Maloj
Sfingi (1933.), Rebusu (Zg) 1952. i Rebusu (Os) 1964. Objavljivao je pod brojnim pseudonimima i potpisima: Abel Anović, Germinal, Jewo, Jobud,
Mecena, Sil., Silaba, Syll., Syllaba, VV i Zoro.
Za hrvatsko zagonetaštvo
važan je kao autor druge zagonetačke knjige Priručnik za
sastavljanje i rješavanje zagonetaka sa uputom i leksikonom tiskane 1932. godine. U zagrebačkom Rebusu broj 2 (1952.) objavio je članak Kratka
povijest enigmatike kod nas, a u Zagonetaču br. 8 od 15. VI. 1971, članak Uspomena na
Ivana Gorana Kovačića.
Cijeli svoj radni vijek proveo je kao knjižničar u
Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET-u) pa je objavio i dvije knjižice: Remiza:
Kajkavske popevke (1968.) i Plavi Zagreb – crtice iz povijesti
zagrebačkog tramvaja (1979.).
Umro je u Zagrebu 12. rujna 1984. godine i
posljednje počivalište našao je na zagrebačkom Mirogoju.
Štef
3 komentara:
Jednostavnost je pečat istine
Prvi broj određuje dan u tjednu, a drugi broj koje po redu ide slovo.
Tako je!
Objavi komentar