Nakon izlaska Leksikona zagonetača Jugoslavije iz tiska, sada daleke 1979. godine, znao sam da će mnoga zagonetačka imena ostati bez zapisa u njemu. U to vrijeme bilo je vrlo malo zagonetačkih listova, a o starijim listovima i njihovim suradnicima moglo se doznati manje-više samo u nekoliko regionalnih knjižnica. Zato sada otkrivamo ta imena, iako je u proteklih četrdesetak godina napravljeno mnogo velikih istraživačkih koraka u povijest zagonetaka u ovim krajevima (objavljeno je dvadesetak bibliografija zagonetaka iz starih enigmatskih časopisa), ali malo se pisalo o starijim autorima.
Dinko Chudoba
jedan je od izostavljenih zagonetača s početka prošlog stoljeća, a svakako je
vrijedan zagonetačke pažnje. Iako je u LZJ-u mjesto našao njegov sin Mladen,
o njemu samom gotovo do objave članka Slavka Peleha Dinko Chudoba –
zagonetač u Senjskom zborniku, ništa vezano uz enigmatiku nije se
znalo.
Dinko T. Chudoba, magistar farmacije, književnik i humorist, rođen je u
Senju 19. prosinca 1883. Njegova prva preokupacija bio je humor, pa je tako
uređivao humorističke listove Šišmiš i Pilula, a surađivao u Koprivama,
Zabavniku, Ilustrovanim novostima, Domu i svijetu i dr.
Najveći dio suradnje potpisivao je pseudonimom Vragoba, koji je nastao
šaradnom tvorbom iz sintagme vrag(olan) (Chud)oba. Umro je u Zagrebu 17. prosinca
1959. godine.
Prve
tri zagonetke (pitalice) objavio je u zagrebačkom listu za mlade Pobratimu
(broj 11 od 15. veljače 1912.). U zagrebačkom Ilustrovanom listu
surađuje 1914. i 1915. pod inicijalima D. T. Vr. uz dodatak u zagradi mjesta
boravka Senj ili Zenicu. Kasnije se njegove zagonetke nalaz u Ilustrovanim
novostima (1918.) pod pseudonimom Diba, Sfinga Rebusu 1934. i
1936. (Vragoba, Dr. Dib., Vragoba D. T.), Razbibrigi
1939. i Zagrebačkom zabavniku 1939. Sastavlja različite vrte zagonetaka:
rebus, šarada, dodavaljka, skrivačica, pitalice i dr. Autorom je jedinstvene
zagonetke Nagradni mozaik u slogovima čija odgonetka je dio reklame. U Razbibrizi,
kojoj je glavni urednik bio njegov sin Mladen, surađivao je pod brojnim
pseudonimima: Džon-Bul, Forsa, Georg Frol, Baksus, Čika,
Gabulica i Pišta-bači, a pretpostavlja se da ih je bilo još.
Slavko
Peleh u svom osvrtu piše: Neki zagonetači starije generacije pretpostavljaju
čak da je stvarni urednik „Razbibrige“ bio upravo otac, a ne sin Mladen. Neki čak
idu još dalje i misle da se Mladen uopće nije bavio zagonetkama, nego da je i
ono što je objavljeno pod njegovim (sinovim) imenom, de facto sve izašlo iz
očeva pera.
Predstavljamo
ga s jednim jednostavnim kriptogramom objavljenim pod imenom Njihalica u
Ilustrovanom listu br. 47 na 1.124 stranici od 21. studenog 1914.
godine.
Štef
2 komentara:
Kolumbo otkri Ameriku 1492.
Da!
Objavi komentar