Kriptogramologija (171)

Nakon izlaska Leksikona zagonetača Jugoslavije iz tiska, sada daleke 1979. godine, znao sam da će mnoga zagonetačka imena ostati bez zapisa u njemu. U to vrijeme bilo je vrlo malo zagonetačkih listova, a o starijim listovima i njihovim suradnicima moglo se doznati manje-više samo u nekoliko regionalnih knjižnica. Zato sada otkrivamo ta imena, iako je u proteklih četrdesetak godina napravljeno mnogo velikih istraživačkih koraka u povijest zagonetaka u ovim krajevima (objavljeno je dvadesetak bibliografija zagonetaka iz starih enigmatskih časopisa), ali malo se pisalo o starijim autorima.

Dinko Chudoba jedan je od izostavljenih zagonetača s početka prošlog stoljeća, a svakako je vrijedan zagonetačke pažnje. Iako je u LZJ-u mjesto našao njegov sin Mladen, o njemu samom gotovo do objave članka Slavka Peleha Dinko Chudoba – zagonetač u Senjskom zborniku, ništa vezano uz enigmatiku nije se znalo.

Dinko T. Chudoba, magistar farmacije, književnik i humorist, rođen je u Senju 19. prosinca 1883. Njegova prva preokupacija bio je humor, pa je tako uređivao humorističke listove Šišmiš i Pilula, a surađivao u Koprivama, Zabavniku, Ilustrovanim novostima, Domu i svijetu i dr. Najveći dio suradnje potpisivao je pseudonimom Vragoba, koji je nastao šaradnom tvorbom iz sintagme vrag(olan) (Chud)oba. Umro je u Zagrebu 17. prosinca 1959. godine.

Prve tri zagonetke (pitalice) objavio je u zagrebačkom listu za mlade Pobratimu (broj 11 od 15. veljače 1912.). U zagrebačkom Ilustrovanom listu surađuje 1914. i 1915. pod inicijalima D. T. Vr. uz dodatak u zagradi mjesta boravka Senj ili Zenicu. Kasnije se njegove zagonetke nalaz u Ilustrovanim novostima (1918.) pod pseudonimom Diba, Sfinga Rebusu 1934. i 1936. (Vragoba, Dr. Dib., Vragoba D. T.), Razbibrigi 1939. i Zagrebačkom zabavniku 1939. Sastavlja različite vrte zagonetaka: rebus, šarada, dodavaljka, skrivačica, pitalice i dr. Autorom je jedinstvene zagonetke Nagradni mozaik u slogovima čija odgonetka je dio reklame. U Razbibrizi, kojoj je glavni urednik bio njegov sin Mladen, surađivao je pod brojnim pseudonimima: Džon-Bul, Forsa, Georg Frol, Baksus, Čika, Gabulica i Pišta-bači, a pretpostavlja se da ih je bilo još.

Slavko Peleh u svom osvrtu piše: Neki zagonetači starije generacije pretpostavljaju čak da je stvarni urednik „Razbibrige“ bio upravo otac, a ne sin Mladen. Neki čak idu još dalje i misle da se Mladen uopće nije bavio zagonetkama, nego da je i ono što je objavljeno pod njegovim (sinovim) imenom, de facto sve izašlo iz očeva pera.

Predstavljamo ga s jednim jednostavnim kriptogramom objavljenim pod imenom Njihalica u Ilustrovanom listu br. 47 na 1.124 stranici od 21. studenog 1914. godine.

Štef