srijeda, 8. svibnja 2019.

Enigmatski kalendarij (491)


8. V. 1899. – Rođen je u Srijemskim Karlovcima srp. neurolog i numizmatičar LJUBOMIR NEDELJKOVIĆ osnivač i urednik Zagonetke, prvoga enigmatskog časopisa u Srbiji i tadašnjoj Jugoslaviji

8. V. 1914. – Rođen je u Dolu pri Ljubljani slov. književnik i zagonetač JANKO MODER

8. V. 1929. – U Kobaridu je rođen slov. zagonetač LOJZE ŠAVLI

8. V. 1944. – Rođen je u Donjoj Šemnici kod Krapine hrv. zagonetač SLAVKO MERKAŠ

8. V. 1948. – Rođen je u Splitu hrv. zagonetač i kvizovkaš ZDENKO BAKOTIĆ

8. V. 1955. – Rođen je u Subotici srp. zagonetač SRBOLJUB MILOVANOVIĆ

8. V. 1959. – U Varešu se rodio  bh. zagonetač ČEDOMIR JELIĆ

8. V. 1969. – U Splitu je rođen hrv. zagonetač, kvizovkaš i logičar PETAR ŠTAMBUK

8. V. 1970. – Rodio se hrv. zagonetač SLAVKO PERKOVIĆ

8. V. 1974. – Davor Perkov autor je svih radova u Mini Čvoru broj 125

8. V. 1999. – Preminuo je u Vinkovcima hrv. zagonetački velemajstor DUŠAN ŠUŠA

8. V. 2010. – Umro je u Požarevcu srb. zagonetač i šahist BOŠKO NIKIĆ

Kalendarij

Broj komentara: 6:

Slavko Bovan kaže...

Srijemski Karlovci

Srijemski Karlovci (srpski Sremski Karlovci, madžarski Karlóca, njemački Karlowitz), grad u Srijemu, na desnoj obali Dunava, jugoistočno od Novoga Sada, Srbija; 8750 st. (2011). Leži na sjeveroistočnim obroncima Fruške gore. Prije crkveno (→ karlovačka mitropolija) i kulturno središte (najstarija srpska gimnazija, osnovana 1791) vojvođanskih Srba. Bogat arhiv, najstariji u Vojvodini (početak XVIII. st.). Gradski muzej (osnovan 1946). Institut za voćarstvo i vinogradarstvo. Barokna crkva sv. Petra i Pavla (Donja crkva) iz 1719., saborna crkva sv. Nikole iz 1762., katolička crkva iz 1768. Industrija građevnoga materijala i konfekcije, tvornica stočne hrane; u okolici vinogradarstvo. Na Stražilovu, 4 km jugozapadno od Srijemskih Karlovaca, pokopan je srpski pjesnik Branko Radičević. – Na području današnjega grada feudalna obitelj Chaba de Karon u drugoj polovici XIII. st. podignula je utvrdu (castrum Karom), po kojoj je potonji grad, kako se misli, dobio ime. Poslije su grad i utvrdu držale obitelji Guth-Keled, Morović (od 1465) i Báthory (od 1477). Pod osmansku vlast Srijemski Karlovci pali su 1521. Za Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) naizmjence su ih osvajale habsburške i osmanske postrojbe. God. 1699. ondje je bio sklopljen mirovni ugovor (→ karlovački mir) između predstavnika Svete lige (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska, Rusija) i Osmanskoga Carstva. Između 1703. i 1706. Srijemski Karlovci postali su sjedište Srijemske dijeceze, a 1708. sjedište Karlovačke mitropolije Srpske pravoslavne crkve (od 1713. službeno sjedište). Od 1718. bili su u posjedu baruna Iffelna, a potom Vojne krajine. God. 1753. Karlovci su dobili status vojnoga komuniteta, tj. povlaštenoga krajiškoga grada. Nakon ukidanja Vojne krajine Srijemski Karlovci ušli su u sastav Hrvatske kao dio Srijemske županije (1880–1922). U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevini Jugoslaviji bili su u sastavu Srijemske oblasti (1922–29), Drinske banovine (1929–31) i Dunavske banovine (1931–41). Za II. svjetskog rata bili su u sastavu NDH kao dio velike župe Vuke. U poslijeratnoj Jugoslaviji pripali su Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Slavko Bovan kaže...

Ovo gore je kopija teksta iz Hrvatske enciklopedije. Iako sam ijekavac, malo mi je bez veze to što je u Hrvatskoj Sremska Mitrovica - Srijemska Mitrovica. Srem i Srijem, nekako se i može uklopiti jer ga ima s obe strane granice, ali prekrštavanje gradova mi nekako štrči.

Isto bi mi štrčalo da se u Srbiji grad RIJEKA preimenuje u REKU i Osijek u OSEK (iako sam ovo drugo našao u nekim starim knjigama).
Bilo bi tu još interesantnih primjera (potencijalnih) LESKOVAC - LIJESKOVAC, BIJELO POLJE - BELO POLJE, ...

Nedjeljko Nedić kaže...

Mislim da su Srijemski Karlovci i Srijemska Mitrovica nastali na isti način kao i Beč i Pečuh i da je riječ o starim povijesnim nazivima koji su se zadržali do danas. Beograd je uvijek bio Beograd. Zanimljivo.

Č. Jelić kaže...

Nedjeljko, iznenađuješ me. Pržići su jedno vrijeme bili samo moj poštanski broj. Rođen sam u Varešu.

Nedjeljko Nedić kaže...

Ispravit ću. Podatak je iz mojeg budućeg Leksikona bh. zagonetača, ali sam ga vjerojatno pročitao u nekim Robijevim novinama. Nije mi se činio netočnim, jer smo sličnih godina kada se nije rađalo u bolnicama.

Č. Jelić kaže...

Kako gdje.